Šta je Frankov znak i zašto ga ne biste trebali ignorisati?

Na kakav nabor treba obratiti pozornost?

Nije svaki nabor na uhu razlog za zabrinutost. Linije se s godinama prirodno pojavljuju i na ušnim resicama, no liječnike zanima specifičan dijagonalni nabor poznat kao Frankov znak. Nazvan je prema dr. Sandersu T. Franku, koji je prvi uočio njegovu povezanost s određenim srčanim bolestima.

Frankov znak proteže se dijagonalno preko ušne resice, pod kutom od otprilike 45 stupnjeva. Može se pojaviti na jednom ili oba uha.

"Frankov znak često je dublji i izraženiji od sitnih nabora", kaže dr. Dipti Itchhaporia, interventna kardiologinja. "Uobičajeni nabori od starenja obično su plići, manje izraženi i protežu se u više smjerova. Frankov znak uglavnom je jedan jasan dijagonalni usjek koji prelazi veći dio ili cijelu ušnu resicu."

Šta znači ako ga imate?

Ako u ogledalu primijetite takav nabor, nema razloga za paniku. "Frankov znak može se pojaviti i kao dio prirodnog starenja, bez ikakve kardiovaskularne bolesti u pozadini. Zato se liječnici ne oslanjaju isključivo na njega", objašnjava kardiolog dr. Walter Robertson.

Ipak, istraživanja su pokazala povezanost Frankovog znaka s kardiovaskularnim bolestima te mogućim povećanim rizikom od srčanog i moždanog udara. Rizik bi mogao biti veći ako su nabori duži i dublji, nalaze se na oba uha ili se pojave prije 60. godine.

No mnogi ljudi sa srčanim bolestima uopće nemaju takav nabor. Glatka ušna resica zato ne znači da osoba nema niti da neće razviti probleme sa srcem.

Šta učiniti ako primijetite Frankov znak?

"Na to gledajte kao na mogući trag ili pokazatelj rizika, a ne kao na dijagnozu", kaže Itchhaporia. Frankov znak lako je uočiti, ali i dalje je nesavršen i donekle kontroverzan pokazatelj.

O njemu možete razgovarati s obiteljskim liječnikom, no sama pojava nabora nije hitno stanje. Ako postoje i drugi faktori rizika, poput pretilosti, pušenja ili obiteljske povijesti kardiovaskularnih bolesti, liječnik može preporučiti dodatne pretrage.

One mogu uključivati mjerenje krvnog tlaka, provjeru kolesterola i šećera u krvi, određivanje kalcijskog skora koronarnih arterija, ergometriju ili snimanje srca.

Cilj nije liječiti sam nabor jer on nije štetan, nego utvrditi postoje li faktori rizika ili bolesti koje zahtijevaju liječenje. Kontrola krvnog tlaka, kolesterola i šećera u krvi, održavanje zdrave tjelesne težine, fizička aktivnost, pravilna prehrana i prestanak pušenja mogu značajno smanjiti kardiovaskularni rizik, bez obzira na izgled ušnih resica.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad