Tableta za pritisak koju pijete svako jutro u ovoj vrućini otežava tijelu da se ohladi

Cijeli niz lijekova koji se svakodnevno propisuju ometa jedan od ta dva mehanizma, ili oba. To ne znači da su ti lijekovi loši niti da ih treba prestati uzimati. Znači da čovjek koji ih pije u vrućini mora paziti više nego onaj koji ih ne pije.

Pregled objavljen u medicinskom časopisu The Lancet utvrdio je da veći broj uobičajenih lijekova smanjuje sposobnost tijela da održi sigurnu temperaturu. Američki centar za kontrolu bolesti poručio je da bi ljekari i farmaceuti o tome trebali upozoravati pacijente prije toplotnih talasa.

Koji lijekovi i zašto

Diuretici, dakle tablete za izbacivanje tečnosti, djeluju najizravnije. Njihova svrha je da bubrezi izbace više vode, pa se u vrućini gubitak tečnosti sabira. Tu spadaju furosemid i hidrohlortiazid.

Beta blokatori, među njima metoprolol i propranolol, smanjuju dotok krvi u kožu. Time se smanjuje i sposobnost tijela da toplinu izbaci na površinu.

Antihistaminici starije generacije, koji se uzimaju za alergije, smanjuju znojenje.

Antidepresivi djeluju u oba smjera. Jedna skupina povećava znojenje, pa raste rizik od dehidracije. Druga ga smanjuje, pa se tijelo teže hladi.

Antipsihotici ometaju i znojenje i sam centar u mozgu koji upravlja tjelesnom temperaturom.

Antiholinergici, koji se propisuju za prekomjerno aktivan mjehur, Parkinsonovu bolest i alergije, smanjuju rad znojnih žlijezda.

ACE inhibitori i sartani, također za pritisak, mogu smanjiti osjećaj žeđi, pa čovjek pije manje a da to ne primijeti.

Zašto se to ne osjeti odmah

Ovo je dio zbog kojeg je pojava opasna.

Nijedan od tih lijekova neće izazvati nagle tegobe. Ono što rade je da polako sužavaju granicu koju tijelo može podnijeti.

Čovjek koji ne uzima ništa počne se znojiti i tako se hladi. Čovjek na beta blokatoru ima manji dotok krvi u kožu, pa se hladi sporije. Ako je uz to na diuretiku, gubi i tečnost. Ako je uz to stariji, ima i slabiji osjećaj žeđi.

Svaka od tih stvari sama po sebi je mala. Zajedno mijenjaju ishod.

Podaci iz francuskog toplotnog talasa 2003. pokazali su porast smrtnosti od četrdeset posto kod osoba starijih od 65 godina i sedamdeset posto kod onih starijih od 85.

Šta uraditi, a šta nikako

Ne prekidajte terapiju. Ovo je najvažnija rečenica u tekstu. Naglo prekidanje pojedinih lijekova opasnije je od same vrućine. Ako sumnjate, pitajte ljekara ili farmaceuta, ali ne prestajte sami.

Pijte po satu, ne po žeđi. Ako lijek koji uzimate smanjuje osjećaj žeđi, taj osjećaj vam više nije pouzdan pokazatelj. Odredite razmak i pijte i kad vam se ne pije.

Izbjegavajte vanjske poslove između deset i pet. To vrijedi za svakoga, a za one na ovim lijekovima dvostruko.

Provjerite gdje držite lijekove. Većina traži temperaturu do 25 stepeni. U stanu koji se zagrije na trideset, u automobilu ili u torbi na suncu, dio lijekova gubi djelovanje.

Nazovite starije ukućane i komšije. Osobe iznad 65 godina najčešće uzimaju više od jednog lijeka s ovog popisa, a istovremeno imaju slabiji osjećaj žeđi.

Kada zvati hitnu

Znakovi toplotnog udara traže hitnu pomoć, a ne čekanje.

To su vrela koža koja je suha, dakle bez znoja, tjelesna temperatura preko 40 stepeni, zbunjenost, nerazgovijetan govor, gubitak svijesti i prestanak mokrenja.

Kod ljudi na ovim lijekovima znakovi mogu izgledati drugačije. Neko će se onesvijestiti pri ustajanju, a neko neće imati vrelu kožu jer se uopšte ne znoji.

Do dolaska pomoći osobu treba prebaciti u hlad, skinuti višak odjeće i hladiti vodom i strujanjem zraka.