Kad je vani hladno i temperature padaju ispod nula stepeni celzija, to često može poslužiti kao instikt da posegnemo za obilnijim i kaloričnijim porcijama hrane, pogotovo mesnih, u pokušaju da se ugrijemo. Ali, da li je to ispravno, s obzirom na to da zimi zapravo ne spavamo zimski san i da li se radi samo o psihičkoj “varci”.

Evo što kažu stručnjaci.

Prema riječima Signe Svanfeldt, glavne nutricionistice na aplikaciji za zdravu prehranu Lifesum, zimi zapravo sagorijevamo više kalorija.

“Mi trošimo malo više energije kada nam je hladno, jer naše tijelo koristi više energije da se zagrije. Nasuprot tome, u toploj klimi s visokim temperaturama možemo se osjećati više raspoloženi za laganiju hranu”, kazala je za HuffPost.

Ističe kako također možemo osjetiti želju da jedemo više tople hrane nego lakša jela kao što su salate, sendviči i voće.

Svanfeldt dodaje kako su prethodna istraživanja iz 2021. pokazala da se naš metabolizam ubrzava kada je hladnije, “dok se naša želja za jelom također povećava u usporedbi s toplijom klimom”.

“Ne trebamo činiti nikakve drastične promjene, iako može biti mudro poslušati signale gladi vašeg tijela i osigurati da dobijete dovoljno energije i uravnoteženu raspodjelu makronutrijenata” , pojašnjava stručnjakinja i predlaže uravnotežene i tople obroke s puno proteina, vlakana i nezasićenih masti.

Složeni ugljikohidrati također su idealni jer im je potrebno više energije za probavu.

“Ako imate bilo kakav cilj vezan uz težinu, bilo bi mudro pratiti unos kalorija, kako biste bili sigurni da unosite dovoljno – ali i kako biste bili sigurni da ostanete unutar svojih potreba kako biste izbjegli jesti više od svojih potreba zbog povećane gladi”, pojašnjava Svanfeldt.

Dakle, zašto se osjećamo toliko gladni ako zapravo ne trebamo toliko dodatne hrane?

Tekst koji je objavio Guardian sugerira da bi to moglo biti povezano sa serotoninom, slabljenjem sunčeve svjetlosti što znači da pokušavamo pronaći druge izvore sreće – što bi vas moglo dovesti do navika koje se vezuju za unos hrane.

Sunčeva svjetlost pokreće hormon koji stimulira melanocite, koji može potisnuti glad – smanjeni broj dnevnih sati može naknadno povećati glad i apetit.

Stručnjaci preporučuju pridržavanje unosa prehrane unutar 12-satnog perioda, iako to nije moguće za sve, ali pomaže u “optimizaciji” šećera u krvi.

Također je bolje ne grickati kasno navečer, nego otići u šetnju nakon večere.