Dugotrajan umor, iscrpljenost, problemi s plućima, krvnim žilama, pa čak i neurološki problemi dio su teškoća s kojima se susreću ljudi koji su preboljeli covid i zbog kojih se javljaju u bolnice na liječenje.

Epidemiološka situacija u Hrvatskoj i dalje stabilna je stabilna, ali je sve više ljudi s postcovid sindromom, patološkim stanjima koja su posljedica preboljele zaraze koronavirusom, prenosi 24sata izjavu ministra zdravstva Vilija Beroša.

Rekao je da su do početka veljače obradili više od 1000 postcovid pacijenata koje uglavnom liječe u postcovid ambulantama i drugim specijalističkim ambulantama, dok se one s najtežim simptomima liječi stacionarno. Zato su u šest bolnica njihove dnevne bolnice ili ambulante namijenili isključivo daljnjem praćenju tijeka postcovid sindroma.

“I mi i svijet o svemu tome još učimo. Mi u KB Dubrava imamo post COVID dnevnu bolnicu od studenog lani i javljaju nam se ljudi sa različitim kliničkim slikama. Kod nekih pacijenata je riječ samo o fizičkoj i psihičkoj iscrpljenosti praćenoj neznatno povišenom tjelesnom temperaturom, dok drugi dolaze sa težim problemima. Tako pojedinci pate od otežanog disanja, teškoća sa krvnim žilama te dubokom venskom trombozom, oštećenjima pluća ili čak neurološkim smetnjama kao što su trnci u prstima ili tremor. Sve to nazivamo post COVID sindrom, a to znači da je široka lepeza simptoma koje taj pojam obuhvaća”, pojasnio je voditelj Kriznog stožera KB Dubrava i infektolog prof. dr. sc. Bruno Baršić.

Kazao je da se većina javlja unutar četiri tjedna od izlaska iz bolnice, a uglavnom je riječ o ljudima koji su imali težu kliničku sliku bolesti.

Posljedice trpe i stari i mladi

Koliko će post COVID sindrom potrajati, nitko ne zna.

Kod nekih terapija koju bolesnici primaju daje rezultate, a drugi se i mjesecima nakon što su preboljeli virus nose sa teškim simptomima. Infektolog Baršić pojašnjava kako se organizam oporavlja nakon svakog preboljelog virusa, pa ni ovaj nije iznimka, a taj oporavak ponekad može potrajati mjesecima.

“Recimo, za one koji pate od iscrpljenosti, nema specifičnog liječenja. Kod ljudi s trombozom primjenjujemo lijekove protiv zgrušavanja krvi. Neki od pacijenata s promjenama na plućima su vrlo dobro reagirali na terapiju koja uključuje antikoagulaciju i kortikosteroide te druge lijekove i njihovi se simptomi povuku. Zaista nema pravila, kao ni kod toga tko će patiti od post COVID sindroma. Životna dob nema nikakvog utjecaja jer imamo i starije i mlađe pacijente, a primijetili smo jedino da se kod mlađih žena češće javlja kronični umor dok su ljudi s promjenama na plućima najčešće oni koji su dugo ležali ili imali težu kliničku sliku koja je zahtijevala oksiterapiju i intenzivno liječenje”, rekao je infektolog.