Doomscrolling ili istraživanje najgorih scenarija oko nekog događaja može biti normalna reakcija na život kroz nesigurna vremena. Prirodno je željeti razumjeti dramatične događaje koji se odvijaju oko vas i tražiti informacije kada se bojite. Ali ako ste dugo izloženi lošim vijestima, to može biti štetno preduga obuzetost lošim vijestima može biti štetna.

Nedavno objavljena studija otkrila je da ljudi koji previše čitaju ili gledaju loše vijesti imaju i veću vjerojatnost za lošije mentalno i fizičko zdravlje.

“Doomscrolling” opisuje što se događa kada netko nastavi čitati negativne vijesti i informacije na internetu, što uključuje i društvene mreže. Sve je više dokaza da ova vrsta pretjeranog konzumiranja loših vijesti može imati negativne učinke.

Istraživanja pokazuju da doomscrolling tokom kriza nije od pomoći, nego je čak i štetno. Tokom početaka pandemije COVID-19, ljudi su se preplavljivali mnoštvom vijesti. Jedna je studija otkrila da su ljudi koji su čitali više vijesti o pandemiji bili i zabrinutiji zbog nje.

Istraživanja ranijih kriza, poput 11. septembra i bombaških napada na Bostonskom maratonu, također su otkrila da je trajna izloženost vijestima o katastrofama povezana s negativnim ishodima mentalnog zdravlja.

Tijekom vrhunca širenja koronavirusa, mnogi su bili u nedoumici, bilo je puno loših vijesti, a puno je ljudi zbog lockdowna imalo i više slobodnog vremena. Nekoliko je studija pokazalo da su se ljudi s pandemijom puno lakše nosili nakon što su ograničili izloženost vijestima.

Istraživači su proveli intervjue sa stanovnicima Melbournea u Australiji, koji je bio u jednom od najdužih lockdowna na svijetu, u kojima su provjerili na koji su se način ljudi ogradili od loših vijesti i na taj način lakše prebrodili teški period.

Utvrdili su da su mnogi ljudi na početku lockdowna puno više čitali vijesti. Međutim, ispitanici su rekli da su postupno ograničavali dostupnost vijesti, jer su primijetili da postaju anksiozni i ljuti te da im previše odvlače pozornost od svakodnevnih zadataka, prenosi Science Alert.

Te su se strategije ograničavanja dostupnosti loših vijesti pokazale vrlo korisnima. Ljudi su rekli da su se osjećali manje pod stresom te da su se lakše povezivali s drugima.

Izdvojili su i nekoliko savjeta.

1. Odredite tačno vrijeme kad ćete provjeravati vijesti

Umjesto da tokom cijelog dana provjeravate što ima novo, odredite tačno vrijeme u danu kad ćete to napraviti.

2. Razgovarajte s članovima svoje obitelji

Ako pokušavate bolje upravljati načinom na koji čitate vijesti, recite to i ljudima u svojoj porodicu tako da vas mogu podržati. Mnogi su sudionici istraživanja rekli da im je bilo teško ograničiti pristup lošim vijestima, kad su drugi članovi kućanstva puno gledali, slušali, čitali ili pričali o vijestima.

3. I dalje je važno biti informiran

Krucijalno je da nijedan od ovih savjeta nije rekao da u potpunosti izbjegavate vijesti. Važno je biti informiran, posebice u kriznim situacijama, kad je važno pratiti savjete kako ostati na sigurnom.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad