U BiH rast cijena života nije iznenađujući. Nekada je za to potreban razlog, nekad ne. Početkom godine, cijene osnovnih namirnica već su otišle gore. A šta nas očekuje na tržištu nafte?

Više od četiri odsto povećane su cijene nafte na svjetskim berzama jer su se trgovci fokusirali na potencijalne poremećaje u snabdijevanju zbog američkih sankcija Rusiji. Može li to prouzrokovati povećanje cijena u BiH?

Ograničavanje maloprodajnih marži

“Cijene nemaju veze sa sankcijama. Cijene su plod berzovnih kretanja, odnosno, zakona ponude i potražnje. Cijene, u pravilu, se ne mogu dugoročno planirati, niti ih ijedan ozbiljan naftar ne može pretpostaviti, kakav će biti trend tih cijena. Cijena je uvijek plod nekih geopolitičkih dešavanja. Mi sada imamo velike krize na Bliskom istoku, imamo rusko-ukrajinski rat, pa smo u ljeto ove godine, kad je povećana potrošnja, imali niže cijene”, rekao je Milenko Bošković, Udruženja prometnika naftnih derivata FBiH.

Osim toga, Bošković podsjeća da je još na snazi ograničavanje maloprodajnih marži. Da ne bi trebalo doći do poskupljenja u BiH, stava je i profesor ekonomije, Aziz Šunje. Ipak, s rezervom. Nepredvidivost berze utiče znači i neizvjesnost prognoziranja.

“Nafta je berzanska roba, tako da njena cijena ne zavisi od sankcija koje će SAD nametnuti Srbiji zbog NIS-a. To su, relativno, male količine, tako da ja ne mislim da će ove sankcije uticati na znatnije povećanje cijena”, naveo je Aziz Šunje, profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu.

Cijene osnovnih namirnica i usluga u BiH, s druge strane, već su otišle gore. Poređenja radi, podaci Eurostata pokazuju da su prošle godine padale. Na primjer, cijene žitarica niže su za 15%, jaja za 8%, a povrća i hortikulturnih proizvoda za 2%. Cijena svinjetine pala je za 7, a peradi za 8%. Cijene mlijeka pale su u 16 zemalja EU-a u procentima od oko 4 do 12%. Pa, ipak, za podizanje cijena u državi u kojoj živimo, veoma često, razlog i ne treba. Ali, nisu trgovci oni koji treba da brinu o socijalnoj politici, kaže ekonomista Svetlana Cenić. To su predstavnici Vlade.

“Zamrznuli su cijene. Za šta su zamrzli? Za koje to proizvode i šta će to značiti svima? Koliko je značilo penzionerima? Koliko je značilo neka sami kažu”, kazala je ekonomistica Svetlana Cenić.

Cijene idu gore

I pitali smo. No, danas, osim odmahivanja rukom, nismo dobili drugi komentar. A i kako bi odgovorili, s obzirom na to da svakodnevna poskupljenja sve više muče i one koji imaju pristojna primanja.

“Ništa, apsolutno, nije bilo. Oni su rekli da će nešto zaključati, te cijene, jedan period jesu zaključane, ali, evo, vidite, podigli su 1.000 KM osnovicu plate, a automatski, sutradan, su podigli cijene brašna, hljeba…”, kaže mlada majka Sana.

“Ali, da će cijene biti još veće – hoće”, tvrdi Svetlana Cenić.

A osim ad hoc rješenja, sistemska se ne naziru. Odavno sve više koštaju i školske godine.

“Knjige su jako skupe. Bilo je riječi o tome da će država dati besplatne knjige, ali… Nekim školama jeste, drugima nije. Tako da, sve što mi očekujemo od nekog drugog, od toga nema ništa. Samo sami sa svojih 10 prstiju što možemo, to je to”, rekla je Sana.

Da je veoma teško poboljštati životni standard većine radnika u BiH svjedoči i posljednja odluka o povećanju najniže plate u FBiH, koja, umjesto da im ide na ruku, već im se obija o glavu.