U Čeliću se održavaju „Dani jagodičastog voća“ od 19. do 21. maja koji promovišu jagode koju proizvodi više od pola stanovnika ovog mjesta. Opština Čelić nastoji kroz poticaje podržati proizvodnju, a proizvođači su ovisni od cijene i tržišta.

Proizvodnja jagode na otvorenom pokazala se neodrživom. Stoga, Enver Zejćirović pod plastenicima uzgaja jagode i to na četiri dunuma od kojih očekuje deset tona ovog voća. Početkom februara počinje posao, uz mraz i snijeg.

“Skidaj snijeg sa plastenika, pa ti poruši to sve. Onda kada to sve prođe, dođu vejtrovi. Pa vjetar podigne najlone, pa ih vraćamo. Uglavnom težak je posao. Ali trudi koji uložiš, na kraju se ipak, isplati”, kazao je Enver Zejćirović, proizvođač jagode.

Jagode na tri dunuma površine u visokim tunelima uzgaja i Fatima Čitaković i to vrste Clery, Asja i Aprika.

“Zahtjevno je dosta. Vruće je. Ali to je posao koji se voli, pa nije teško, a bogme je i doprinosljiv. To nam je prihod života”, kaže Fatiha.

Lokalna zajednica pomaže kroz sufinansiranje nabavke đubriva, ali i preko manfestacije „Dani jagodičastog voća“ koja ima sajamski, kulturni i sportski sadržaj.

“Prošle godine smo vratili manifestaciju koja je bila 12 godina zamrznuta. Ove godine nastavljamo tu tradiciju, a sve zbog interesa poljoprivrednih proizvođača jagode, da bismo na neki način taj naš brend jagode pomogli. To je dokaz da Opština Čelić teži da na sve načine proizvođačima otvore tržište, kako u BiH, tako i šire”, kazao je Admir Hrustanović, načelnik Opštine Čelić.

A tržištem i cijenom, jagodari su više-manje zadovoljni. Cijena jagode, svaki dan se mijenja.

“Mi na cijene ne možemo uticati. To je jednostavno tako kako ide ponuda i potražnja. Do dašanjeg, solidna je i fina cijena”, kaže Enver.

“Kriva je naša država što uvozi i što neće stati iza nas proizvođača. Mi bismo mogli lijepo živjeti od ovoga, borili bismo se da i omladinu uvedemo u ovo, da ne odlaze, ali neće svijet kada vidi šta se radi i da je teško. Šverceri kako nas ucijene. Jedan dan četiri marke, a drugi ode ispod tri marke”, dodaje Fatima.

Ipak, poljoprivrednici ne odustaju. Oko 300 proizvođača sadi jagodu na više od 500 dunuma pod plastenicima. Dio njih se oporavlja nakon prošlogodišnjih poplava uz nadu da će biti rodna godina.

Zdrave, ukusne i svježe čelićke jagode, nadaleko su poznate. Ono što bi bilo značajno za proizvođače je to da se urdi tržište kako bi mogli što bolje plasirati svoje proizvode.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad