Nema službenih informacija kako iz SIPA-e, tako i Tužilaštva BiH o velikoj zaplijeni kokaina koja se pod nerazjašnjenim okolnostima desila za vikend. Riječ je o više od 120 kg kokaina, pronađenog u paketima banana. Odakle je droga stigla, ko ju je trebao preuzeti, kome je bila namijenjena? Iz ovih institucija kažu, istraga je u toku. Javnost će biti obaviještena.

Kako droga iz Južne Amerike dolazi na Zapadni Balkan?

U zadnjih nekoliko godina su luke Ploče, Rijeka u Hrvatskoj, Drač u Albaniji, Bar u Crnoj Gori ključne tačke do kojih dospijeva droga iz Južne Amerike. Kokain preko ovih luka dolazi do Jadrana, “jer tu su mafijaši izračunali da je vrlo lako korumpirati carinike i policajce”, ocjenjuje za N1 Marko Nicović, bivši načelnik beogradske policije.

“S druge strane nije tolika tehnička opremljenost policije i carine za kontrolu tereta i treće ono što se zna da se preko Balkana ukrštaju i heroinski i kokainski i putevi sintetičkih droga. Ono što ovdje mafija koristi je jedna vrsta nesaradnje između policija jer svaka krivična policija na prostoru bivše Jugoslavije, bilo koji zahtjev policijski posmatraju kao političku optiku, znači nemate iskrenu saradnju po pitanju kriminala”, ističe nekadašnji policajac.

“Sada smo vidjeli u Crnoj Gori ovaj što je bio šef policije Lazović je pobjegao, ali on je ostavio strukturu policijsku koja je bila korumpirana. U hrvatskim lukama recimo imate, znamo da je prošle godine u Pločama zaplijenjeno pola tona kokaina, a u Bosni mafija koristi procijep, odnosno prazan prostor između kantona, Federacije, Republike Srpske i oni se izuzetno dobro povezuju bez obzira na vjersku, nacionalnu ili političku pripadnost, afinitete ili simpatiju. Oni imaju samo jedan cilj, novac i moć. Mafija sve ovo koristi za svoju blisku saradnju. Osim toga, mafijaši znaju da postoji korupcija. Imate u Srbiji Jovanjicu, gdje vlast pokušava na svaki način da prekine tu vezu s podzemljem. Zahvaljujući američkoj DEI, FBI i EUROPOL-u, oni na ovom prostoru rade, zato što kod nas policije zavise od odluka ministarstava koja se petljaju u svaki posao koji može da našteti koruptivne radnje vlasti, zato ove strane agencije dostave dokaze od kojih vlast ne može da se odbrani, i da nema tih stranih agencija koje vode akcije, kod nas se ne bi ništa dešavalo po pitanju kriminala i hapšenja. Vlast pokušava da zaštiti organizovani kriminal. To se vidi i kroz Sky aplikaciju i komunikaciju pripadnika vlasti, policije, kriminala, to je jedna vrsta simbioze. Strane policije znaju da ne postoji saradanja oni zato pritiskaju političke faktore da bi se realizovala određena hapšenja. Sve se dešava zbog pritiska velikih policijskih sistema izvan zemlje”, naveo je Nicović.

Saradnja krijumčara bolja od saradnje policijskih struktura

Donedavni ministar sigurnosti BiH, Selmo Cikotić ističe za N1 kako saradnja s EUROPOL-om, Interpolom i drugim organizacijama postoji već godinama, no kontaktna tačka s EUROPOL-om koja je trebala biti formirana u Ministarstvu sigurnosti još nije zaživjela, te je na nivou Direkcije za koordinaciju policijskih tijela.

“Važno je znati da sigurnosne organizacije unutar BiH godinama uspješno sarađuju sa EUROPOL-om, no važno je znati i to da oni koji su uključeni u trgovinu drogom sarađuju znatno bolje, praktičnije i efikasnije od saradnje sigurnosnih struktura. Danas svi shvataju da se borba sa ovakvim sigurnosnim izazovima ne može voditi na nivou jednog zatvorenog, malog sistema. Saradanja je sve bitnija, bez toga nema sigurnosti, posebno ako dodamo činjenicu da je trgovina drogom povezana i s drugim ilegalnim aktivnostima, trgovinom ljudima, pa i nekog oblika trgovine oružjem, a vrlo često s određenim elementima cyber kriminala i hibridnog ratovanja, onda razumijemo da je borba s ilegalnom trgovinom narkoticima jedan od jako važnih elemenata borbe za sigurnost”, ističe Cikotić.

“Kriminalci koriste nedostatke određenog sistema, inteligentni su”

I Cikotić smatra kako kriminalne grupe koriste komplikovan sistem.

“Kriminalci su inteligentni ljudi, oni prepoznaju međuprostore, šupljine i nedostatke određenog sistema, a tu treba prepoznavati i vezu tih struktura (kriminalnih) s pojedinim političkim i sigurnosnim strukturama. A BiH je i za takvu saradnju pogodan prostor. No uprkos svemu, Bosna i Hercegovina je u proteklom periodu napravila značajne iskorake i u borbi protiv trgovine ljudima, i u bortbi protiv terorizma, ilegalne trgovine narkoticima. Mislim da ovo što posljednjih par sedmica posmatramo predstavlja jednu logičnu posljedicu tog organizacijskog napretka”, kaže Selmo Cikotić.

Iako nije bio dio operativnih procesa, u strateškom smislu bio je, kaže, upoznat s tim da je kontekst pojačanog prisustva međunarodnih agencija na prostoru BiH imao i politički i pravosudni, ekonomski i finansijski, ali u osnovi kriminalni background.

“No činjenica da je imao kontekstu u strukturama države, sistema, pravosuđa gdje nikako nije smio imati, je razlogom zbog čega je na tako ozbiljan način organizovano prisustvo međunarodnih sigurnosnih struktura, ali ne samo u BiH, jer to prisustvo je krenulo od nekih drugih zemalja u regionu gdje je situacija još gora”, zaključuje bivši ministar sigurnosti BiH.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad