Zahtjev Hrvatske demokratske zajednice o preustroju postojećeg sistema javnog emitiranja u Bosni i Hercegovini u skup etničkih javnih servisa, koji bi se uskoro trebao naći u parlamentarnoj proceduri, mogao bi biti novi ozbiljan uzrok neslaganja među koalicionim partnerima u vlasti BiH.

Stranka demokratske akcije je do sada slične inicijative nedvosmisleno odbijala pozivajući se čak i na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa Bošnjaka.  Ovaj put okolnosti su drugačije zbog veoma zategnutih međustranačkih odnosa u koaliciji i biće zanimljivo vidjeti da li će rukovodstvo SDA ostati u odbrani aktuelnog sistema javnog emitiranja.

Prijedlog o novom ustroju i koncepciji javnih medija u Bosni i Hercegovini zasnovan je na ocjeni da Hrvati u toj zemlji, iako su konstitutivni narod, nemaju na raspolaganju javni RTV servis koji bi proizvodio i emitovao program na hrvatskom jeziku. Pri tome se imputira stanje u kojem druga dva naroda, Srbi i Bošnjaci, već imaju “svoje” javne RTV servise i po tom osnovu izvodi ustavna neravnopravnost hrvatskog kao konstitutivnog naroda.

Ukratko, novi sistem javnog RTV emitiranja koji predlaže HDZ sastojao bi se od tri etnička javna emitera za potrebe konstitutivnih naroda sa sjedištima u Sarajevu, Mostaru i Banjaluci (BHRT B, BHRT S, BHRT H) , i jedan javni servis koji bi zadovoljavao, kako se navodi, “potrebe ostalih građana” (BHRT 1)! Svaki od ta četiri emitera proizvodio bi i emitovao najmanje 60% vlastitog programa, ostatak bi razmjenjivali i kupovali od ostala tri servisa i nezavisne produkcije. Programske i upravljačke strukture tako zamišljenih javnih emitera činili bi dominantno kadrovi iz odgovarajućeg naroda, vjerovatno oni koji prethodno imaju priznanje “legitimnog” predstavnika naroda.

Finansiranje takvog javnog servisa predviđa se prevashodno od prihoda iz RTV takse, ali se računa i na budžet svih nivoa vlasti kao osiguranje za dodatni izvor prihoda. Ukupan prihod raspoređivao bi se, kako se navodi, u skladu sa približnim udjelom pojedinog naroda u ukupnom broju stanovnika (BHRT 1 30%, BHRT B 30%, BHRT S 25%, BHRT H 15%).

Izostali su, međutim odgovori na brojna važna pitanja funkcionisanja zamišljenog javnog emitiranja po novoj formuli. Na primjer, elaboracija strukture programa i na osnovu toga kvantifikacija troškova za njegovu proizvodnju u pojedinim servisima, procjena broja radnika i neophodnih tehničkih kapaciteta. Iz prijedloga proizilazi da bi budući javni RTV servisi poslovali samostalno bez odgovarajuće korporativne poveznice i organizacione jedinice koja bi se u okviru sistema bavila upravljanjem zajedničkim resursima i funkcijama, posebno u domenu pružanja tehnoloških usluga, korištenja i održavanja emisione i prenosne infrastrukture…

Fragmentacija javnog medijskog servisa po etničkim šavovima ne može imati ključno opravdanje u jeziku jer se svi pripadnici konstitutivnih naroda u BiH međusobno veoma dobro razumiju. Stoga bi bilo skupo i neracionalno da četiri javna RTV servisa proizvode manje-više iste programe koje bi bilo moguće realizovati i u postojećoj konfiguraciji sistema javnog emitiranja nakon stabiliziranja fiunansiranja i odgovarajućih poboljšanja njegove organizacije, uređivačke i kadrovske politike.

Za koncept sadašnjeg sistema javnog emitairanja u BiH, međutim, ne može se tvrditi da je istrošen ili prevaziđen iz prostog razloga što nikada nije ni primjenjen u praksi. Primjena Zakona o Javnom RTV sistemu BiH već više od jedanaest godina uporno se opstruira. Vlast u Republici Srpskoj se dosljedno protivi završetku reforme javnog emitiranja jer se njime predviđa osnivanje korporativnog upravljanja na državnom nivou. Hrvatska politička elita ga smatra nametnutim zato što nije etnički koncipiran. To je razlog što do sada nikada nije bilo pokušaja da se postojeća zakonska regulativa o javnom emitiranju primjeni, a proizvodnja programa prilagodi interesima svih građana u zemlji i na taj način provjeri njegova svrsishodnost i opravdanost.

Najnovija inicijativa HDZ-a o hrvatskom javnom servisu dolazi u vrijeme intenzivnih aktivnosti te stranke da obezbijedi etničku, političku i svaku drugu dominaciju na prostorima u Federaciji BiH gdje živi većinsko hrvatsko stanovništvo.
U toku je pokušaj dogovora sa koalicionim partnerima u vlasti o takozvanoj etničkoj federalizaciji Federacije BiH. U isto vrijeme se insistira na izmjeni Izbornog zakona BiH kako bi se obezbijedilo da u vlast budu birani samo “legitimni” predstavnici naroda. S tim u vezi se predlažu tri etničke izborne jedinice u Federaciji BiH, a izbor za člana Predsjedništva BiH bio bi moguć samo u područjima gdje je “njegov” narod većinski. Ranije je etnički podijeljen obrazovni sistem kroz segregacionu formulu “dvije škole pod jednim krovom” te preuzeta dominacija u svim javnim preduzećima na području uticaja HDZ-a.

Hrvatski Javni RTV servis je neophodna institucija u mozaiku strateškog uticaja HDZ-a u cilju ostvarivanja etničke i političke autonomije Hrvata u BiH i na taj način, kako se naglašava, njihove jednakopravnosti. U tom kontekstu važno je onemogućiti tuđi i osigurati vlastiti politički uticaj i na javni medijski servis.  U vrijeme visoko razvijene medijske industrije postojanje javnog RTV servisa ima opravdanje i smisao samo ukoliko neovisno od političkog uticaja i ekonomskog pritiska objektivno informiše sve građane, bez obzira na njihovu etničku, religijsku, političku i drugu opredijeljenost, o svim relevantnim i specifičnim vrijednostima društva u kojem žive i činjenicama važnim u njihovom svakodnevnom životu.

Građanima u Bosni i Hercegovini danas je potreban prijem kvalitetnog programa putem digatalnog radio i televizijskog signala zemaljskim putem, a ne da se jedini u Evropi još uvijek služe analognim. Najmanje su im potrebne dalje etničke podjele, a posebno tri istine iz konstitutivnih javnih RTV servisa kontrolisanih od pojedinih etnopolitičkih centara moći. Stoga se projekat HDZ-a o etničkom preustroju sistema javnog RTV emitiranja u BiH može objasniti samo interesom njenog stranačkog rukovodstva, a nikako vitalnom potrebom jednog naroda ili logikom javnog medija.

(N1 BiH u narednom periodu donosi vam serijal kolumni istaknutih pojedinaca iz našeg društva)