Afirmirajući se kao jedan od fenomena duhovnoga otpora u Sarajevu pod opsadom, SARTR je prvi bh. teatar koji je još ratnih 1994. i 1995. uspio izaći u Evropu i predočio joj se kao segment autohtone kulture BiH.

SARTR je osnovan na današnji dan, a prva predstava “Sklonište” odigrana je u septembru te iste godine. Igrana je 97 puta u vrijeme opsade Sarajeva. O 25-godišnjici SARTR-a u Novom danu razgovarali smo sa direktorom Alešom Kurtom u čijem društvu je bio reporter N1 Edib Bajrović.

SARTR neki i danas nazivaju fenomenom duhovnog otpora Sarajeva pod opsadom zato što je bila na neki način ludost osnovati pozorište u to vrijeme, ali osnivači pozorišta kažu da je to bio čin otpora tim ratnim strahotama koje su zadesile Sarajevo i BiH. Jedan od osnivača je i Aleš Kurt.

O pozorištu u to vrijeme i sada je rekao: “Teže je sada procijeniti šta je dobro a šta je zlo. Za vrijeme rata i stradanja jasno je od trenutka kad otvorite oči šta je zlo, stradanje, smrt, a današnje vrijeme je kompleksnije jer imate niz neriješnih stvari u sebi o tome hoćete li živjeti ovdje, kako ćete živjeti…“.

Kazao je kako je teatar nastalo na osnovu antičkog teatra, jednog mediteranskog bazena, gdje je kreirana zapadna civilizacija kojoj i mi pripadamo, htjeli to ili ne.

“Teatar je uvijek prisutan, on je uvijek tu kao vrsta vrhovne kulture, nije politika. Koliko je bio bitan u antičko doba, tako je i danas. To je socijalno okupljanje u kojem glumci i publika prođu kroz čin u kojem preispitujete svoje živote jer tako dobijete katarzu; izbacimo nešto iz sebe i taj čin je bio i ljekovit jer je pomagao ljudima da pronađu pravi put u životu“, dodao je Kurt za N1.

Govorio je i o tome šta publika voli danas u odnosu na prijeratni period.

“Publika je što se tiče SARTR-a odlična jer su predstave pune. Imamo nove generacije ljudi koji dolaze u pozorište, koji su mladi, obrazovani, inteligentni, koji su zahtjevni što je jako važno za teatar. Publika se promijenila u odnosu na to koliko se promijenila demografska slika grada. Ovdje se iselilo dvije trećine stanovništva i doselili su novi ljudi koji treba da shvate da je ovo njihov grad“, istakao je.

“Grad bi njih trebao da prilagodi sebi. Imate svuda jako puno imigranata i oni na neki način postanu ponosni građani tog grada. Kultura nije vezana samo za pozorište, muzeje, vezana je za ulicu, zgradu u kojoj živite“, dodao je.

Istakao je i da su za godišnjicu pripremili mnoštvo sadržaja u toku dana i noći, pa će tako posjetitelji moći vidjeti izložbu fotografija, Teatrografiju i dokumentarni film “Sklonište”.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.