Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, u saradnji s Radijom BiH i Akademijom dramskih umjetnosti iz Tuzle, upriličio je multimedijalnu večer u povodu 100 godina od rođenja književnika Branka Ćopića.
U okviru te večeri nazvane “Ratnik golubijeg srca” postavljena je izložba “Teatarski život djela ratnika golubijeg srca” Srđana Vukadinovića i “Rukopisi” djela iz fundusa Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH.
Emitovan je i audio dokumentarac Ljiljane Pepović i Danijele Regoje te upriličen okrugli sto na kojem su o Čopićevom književnom stvaralaštvu govorili intelektualci raznih profila.
Direktorica Muzeja Šejla Šehabović kazala je novinarima da je večerašnji događaj nastao dobrom voljom i velikim zalaganjem, a sve zbog činjenice da ovu godinu treba započeti Brankom Ćopićem jer je “to pisac koji pomiruje generacijski jaz u našoj državi i na našem jeziku uopće”.
Dodala je da Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH posjeduje zbirku rukopisa Branka Ćopića i druge vrijedne dokumente.
“Branko Ćopić je sudjelovao u osnivanju ovog muzeja, zajedno s mnogim drugim piscima iz bivše Jugoslavije. Pisao je preporuku za otvaranje Muzeja”, kazala je Šehabović i precizirala da će ta institucija kulture cijelu godinu posvetiti sjećanju na Ćopića i njegovom književnom djelu.
Neke eksponate koje posjeduje Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH lično im je, kaže, poklonio taj književnik.
“Poštom je slao svoje fotografije s pionirima, neke važne dokumente. Tako mi imamo neke jedinstvene rukopise. Među zanimljivim stvarima koje su izložene večeras je npr. partizanska iskaznica Branka Ćopića”, rekla je direktorica Muzeja.
Književnik Mile Stojić mišljenja je da je Branko Ćopić kroz svoja djela pokazao da smo zapravo svi mi glavni junaci naših života, da je sjećanje na našu historiju zapravo sjećanje na naše djetinjstvo.
“Njegove priče iz djetinjstva su zapravo priče svih nas, o našem djetinjstvu. Cijela njegova priča zasniva se na ljepoti koju je on znao prekrasno opisivati. On je opisivao ono dobro u ljudima, bez sumnje je najpozitivniji književnik ove zemlje”, kazao je on.
Edina Murtić s Odsjeka za književnost naroda BiH Filozofskog fakulteta kazala je da su Branko Ćopić i njegova djela prisutna u ovdašnjim nastavnim planovima i programima na svim nivoima obrazovanja te istaknula da bi bi bilo dobro da ga ima više u nastavi ali i u našim životima.
“Ćopićeva djela sadrže humor koji je samo njemu svojstven, ali i pripovjedačku tradiciju. U tim djelima možemo se nasmijati, sjetiti djetinjstva, najdražih dana, nekih bašta sljezove boje”, kazala je Murtić.
Večeras je konstatovano i to da djelo Branka Ćopića u vremenu nije izgubilo, a s novim išćitavanjem itekako dobija i dobit će na aktuelnosti.
U pozorištima u BiH od 1946. do 1987. godine po njegovim djelima urađene su mnoge predstave, u kojima su igrali vrsni glumci, a stvarali su ih najkvalitetniji režiseri, scenaristi…
Branko Ćopić (rođen u Bosanskoj Krupi 1. januara 1915., umro u Beogradu, 26. marta 1984.), prvu priču objavljuje 1928. godine, a prvu pripovijetku 1936. godine. Djela su mu prevođena na engleski, njemački, francuski i ruski. Bio je član SANU (Srpske akademije nauka i umjetnosti) i ANUBiH (Akademije nauka i umjetnosti BiH).
