U Centru za kulturu Grada Mostara večeras je svečano predstavljena Monografija Gazi Husrev-begove biblioteke koja je priređena u povodu 480 godina postojanja te ustanove, jedne od najstarijih kulturnih ustanova na Balkanu.
Direktor Gazi Husrev-begove biblioteke Osman Lavić ističe kako je ovo prva monografija gdje je na jednom mjestu data informacija o historijatu biblioteke, sadržaju njezinih fondova i onome kako i što ona i danas radi, te o njezinoj budućnosti.
“Monografija obuhvata period od osnivanja biblioteka 1537. godine do danas. Riječ je o najstarijoj biblioteci na ovim prostorima. Od vremena njenog osnivanja pa do danas ona je čuvar pamćenja Bošnjaka“, ističe Lavić.
Za ovu prigodu, kako naglašava, digitalizirana je kompletna arhiva koja se odnosi na biblioteku i rad biblioteke.
“Monografija je naučno-istraživački rad koji je prilagođen publikaciji kakva je monografija. Nisu to sjećanja, priče, ni natpisi iz novina, nego rekonstrukcija historijata zasnovana na izvornoj arhivi“, pojasnio je Lavić.
Njeni tekstovi, kako ističe, pružaju uvid u riznice rukopisne i druge bibliotečke građe, te u događaje, aktivnosti, procese i ljude, koji su radeći zajedno na očuvanju i razvoju pisanog blaga Gazi Husrev-begove biblioteke postali dio njene bogate historije.
Profesor Islamskih nauka Ismet Bušatlić ističe kako je Monografija Gazi Husrev-begove biblioteke jedna ljubavna priča Bošnjaka i Bošnjakinja o knjizi.
“Knjiga je ispričala kako su naši preci voljeli knjigu, prepisivali, kupovali, vakufili i sami pisali knjigu na temelju knjiga koje su nosili s različitih strana svijeta. Hadžije i Bošnjaci koji su službovali u Osmanskom carstvu po raznim dijelovima svijeta, Bošnjaci koji su se školovali po raznim dijelovima svijeta, svi su poneku knjigu donijeli u svoju Bosnu, a onda se ona prepisivala, komentirala i na temelju toga su se pisale nove knjige“, kaže Bušatlić.
Ova monografija je veoma vrijedno djelo u kojem je prikazano 480 godina rada i djelovanja Biblioteke, a u te godine utkano je nastajanje, bilježenje, prepisivanje, ukrašavanje i korištenje knjiga, među kojima su zapisi vrhunskih intelektualaca, pisaca i mislilaca.
Na predstavljanju Monografije, uz prigodnu svečanost, federalnoj ministrici znanosti i obrazovanja Elviri Dilberović uručena je zahvalnica za doprinos nastanku ovoga djela, a program je svojim nastupom i izvedbom ilahija uveličao zbor Karađoz-begove medrese.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.
