Veliki rezultati Hrvatskog kulturnog društva "Napredak" u Bosni i Hercegovini između dva svjetska rata, koji su značajni ne samo za hrvatski narod u BiH nego za kulturni razvoj BiH u cjelini, tema su novog djela historičara Tomislava Išeka, koje je nedavno izašlo iz štampe u izdanju Instituta za istoriju Sarajevo.
Knjiga čiji je puni naziov “Mjesto i uloga Hrvatskog kulturnog društva Napredak u društvenom životu Hrvata Bosne i Hercegovine između dva svjetska rata (1918.-1941.) nastala je nakon nekoliko godina istraživačkih napora, konsultiranja velikog broja pisanih tragova o izuzetno bogatoj i raznovrsnoj djelatnosti najznačajnijeg hrvatskog kulturnog i prosvjetnog društva “Napredak” između Prvog i Drugog svjetskog rata u društvenom životu Hrvata u BiH pa i šire, kombiniranjem kronološkog, rekonstruktivnog i analitičkog metoda u šest poglavlja i 51 odjeljku na ukupno 580 stranica).
Time je, prema mišljenju samog autora, predstavljena “većina aktivnosti kojima nema pandana na prostorima gdje je Napredak djelovao”.
Zbog temelja na kojima je nastala nova država 1. decembra 1918. godine, prakse Kraljevine SHS/Jugoslavije, tokom 23 godine njenog postojanja dominiralo je “hrvatsko pitanje”. Hrvatski narod je upravo u tom razdoblju intenzivno prolazio kroz period nacionalne identifikacije. Svojevrsna antihrvatska represija osjećala se u svakom segmentu svakodnevnog života. Logično je onda da tragovi te represije nisu mimoišli nijedan vid djelatnosti “Napretka” koji je bio u podređenom položaju u odnosu na slična društva.
Autor u zaključnim razmatranjima navodi da je više nego evidentno da je pretežni dio “Napretkovih” aktivnosti imao za cilj pomoći mladim naraštajima da lakše i uspješnije završe školovanje, naukovanje i studiranje. Taj dugi proces školovanja rezultirao je stvaranjem malobrojnog, ali itekako nedostajućeg sloja hrvatske inteligencije, čiji je doprinos stvaranju hrvatske nacionalne svijesti bio nemjerljiv.
Moglo bi se definirati da je školujući mladež, podižući nacionalno svjesnu inteligenciju, gradeći male i velike objekte trajne vrijednosti (koji ni danas nisu vraćeni “Napretku”), šireći pisanu riječ i osnivajući kulturne institucije jedinstvene za cjelokupno tadašnje društvo u BiH “Napredak” podigao svojevrstan “spomenik tvrđi od mjedi”.
Inače, ova knjiga je svojevrstan nastavak Išekovog istraživačkog rada o HKD “Napredak”, nakon što je 2002. godine objavio knjigu “Mjesto i uloga HKD Napredak u kulturnom životu Hrvata Bosne i Hercegovine 1902.-1928.”.
Poznat je i po svojim djelima “Djelatnost Hrvatske seljačke stranke u BiH do zavođenja diktature”, te “Hrvatska seljačka stranka u BiH 1929.-1941.”
Išek je rođen 1937. godine u Kostavu kod Rijeke (Republika Hrvatska), doktorirao je u Sarajevu, a od 1996. godine bio je redovni profesor na Univerzitetu u Tuzli.
