Sirijska djeca u fokusu sarajevskog Muzeja ratnog djetinjstva

Vođen sjećanjem na vlastito djetinjstvo tokom sukoba na Balkanu devedesetih godina, osnivač ovoga Muzeja, Jasminko Halilović, napunio je ove prostorije ličnim stvarima iz rata, ali i onima koji su donirali drugi građani kad su bili djeca.

Halilović danas želi da Muzej ratnog djetinjstva pretvori u najveću svjetsku arhivu o temi ratnog djetinjstva.

Izložba ove nedjelje se oslanjala na predmete koje su donirala djeca koja se nalaze u sirijskim izbjegličkim kampovima u Libanu. Šareni privjesak u obliku sandala dala je Muzeju 15-godišnja Marwa.

“Ključevi otvaraju vrata najljepše kuće koju sam ikada vidjela. Moja soba je imala ružičaste i zelene zidove. Nažalost, kuća je izgorjela za vrijeme rata, tako da više nemamo kuću ”, napisala je ona.

Prema UNICEF-u, 2,5 miliona sirijske djece živi izvan Sirije i 2,6 miliona je interno raseljenih.

„Želimo pokazati da ratna djeca nisu samo pasivne žrtve, kako što ih često vidimo“, rekao je Halilović.

S obzirom da je prikupio više od 4.000 eksponata i posjeduje preko 150 sati video arhive, njegov tim je počeo da prikuplja lične predmete od djece pogođene ratovima iz drugih zemalja, kao što su Sirija, Ukrajina i Afganistan.

Sirijska kolekcija je sastavljena uz pomoć 35-godišnjeg Abeda Moubayeda iz Aleppa, koji je stažirao dva mjeseca u ovom Muzeju.

„Ovo je prilika za sirijsku djecu da podignu svoj glas i ispričaju cijelom svijetu o svom iskustvu i patnji. Veoma je važno pokazati da se historija ponavlja i svi mi moramo nešto učiniti da to zaustavimo “, rekao je Moubayed, koji je napustio Siriju 2012. godine.

"Sirijska djeca nemaju pojma šta im budućnost donosi i možete je vidjeti iz njihovih priča", naveo je.

Rat u BiH od 1992-1995. godine, bio je najkrvaviji u Evropi od Drugog svjetskog rata.

N1 pratite putem aplikacija za Android| iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter| Facebook|Instagrami UŽIVO na ovom linku.