Bosanskohercegovački književnik, teoretičar i univerzitetski profesor Dževad Karahasan, gostujući u programu N1 televizije povodom objavljivanja izabranih djela u izdanju izdavačke kuće "Connectum" govorio je o književnom stvaralaštvu i odnosu prema književnosti, ideologiji, politici i svojoj poziciji u bh. i širem evropskom kontekstu.

O tome da li je jezik, kao sredstvo njegovog kreativnog djelovanja, dovoljno pouzdan i moćan u borbi sa barbarizmom današnjice, Karahasan kaže kako vjeruje da je upravo jezik izuzetno moćno sredstvo i da se jedino jezikom, ako mu se otvorimo, možemo suprostaviti barbarizmu.

Napominje da u izvornom smislu pojam barbarizma nema značenje kakvo ima u modernom dobu:

“Ne zaboravite da je sam pojam barbarizma vezan upravo za jezik. Za Helene su barbari bili oni koji ne govore njihovim jezikom. Heleni, doduše, još uvijek nisu bili ideološko društvo i zato su brabari bili ljudi kao i oni. Naziv barbarin nije podrazumijevao neko nipodaštavanje, to je naprosto bila tehnička oznaka za one koji ne govore njihovim jezikom”, pojašnjava u N1 intervjuu Karahasan napominjući da barbarizam u modernom smislu – kao oznaka za jednu vrsta divljaštva, nekultiviranosti, opakosti – potiče upravo iz nedovoljnog poštivanja jezika, te da se temelji na pojednostavljenjima i redukcijama ljudskog duha i međusobnih ljudskih odnosa.

“Najbolji signal te temeljne barbarizacije koja se nad nama provodi je uvjerenje da jednom SMS porukom možete izraziti svoje duhovne sadržaje. Zaboga, nismo mi tako jednostavni. Današnji barbarizam pokušava nas pretvoriti u strojeve i najbolja zaštita od toga bio bi povratak jeziku u njegovoj ukupnosti”, dodaje Karahasan.

Egzistencija u jeziku

Kao književnik i akademski univerzitetski radnik već dugi niz godina Dževad Karahasan djeluje (i) izvan granica Bosne i Hercegovine, prvenstveno na austrijskim i njemačkim univerzitetima, a u inozemstvu je odlikovan i nizom književnih nagrada. Posljednja nagrada koja se osobito izdvaja je austrijska, Franz Nobil, što ga je obilježilo i kao prvog dobitnika koji ne piše na njemačkom jeziku.

Za svoju poziciju kaže da nije ona koja je obilježila književnika Predraga Matvejevića, koji je bio u egzilu i na korak do azila, utočišta u društvu u kojem je proveo veliki dio svog života.

“Egzil je za mene, a mislim i za svakog pisca, prije svega boravak izvan svog jezika. Ja srećom nisam izvan svog jezika boravio nikad duže od nekoliko mjeseci, godinu dana”, poručuje Karahasan dodajući da nikad nije mogao pisati književnost na njemačkom jeziku jer na tom jeziku, kako kaže, dobro može artikulirati misli, ali da nije siguran da dobro može artikulirati emocije.

“Pogotovo nisam siguran da mogu dobro artikulirati slutnje, sve ono što moj jezik pamti, čime me je opteretio, a što ja ne mogu prenijeti u druge jezike. Može li se iz onoga što ja govorim na njemačkom jeziku naslutiti iskustvo zajednice kojoj pripadam, i kojoj su sedamdeset godina objašnjavali da je ostatak okupacije, relikt feudalizma, nepoželjna na svome tlu? Može li se, ako govorim na bilo kojem stranom jeziku, naslutiti strah Duvnjaka od suše? Može li se, ako govorim na stranom jeziku, osjetiti moja zahvalnost pokojnoj Marici Radoš? Mogu li se naslutiti moja patetička, emotivna, egzistencijalna iskustva, strahovi i blokade? Meni se čini da ih ja ne bih mogao artikulirati na bilo kojem drugom jeziku”, kaže Karahasan.

Odnos prema Karadžiću

“Pred ljudski sud ne možete izvesti nekoga ko nije čovjek. Ako mu poreknete ljudskost, ne možete mu suditi pred sudom”, kaže Karahasan na pitanje da pojasni svoje ranije izjave o tome da je Radovan Karadžić, osuđeni ratni zločinac, žrtva historije – što je izazvalo oštre reakcije dijela javnosti i akademske zajednice.

“Druga dimenzija ovog problema je etička. Niko ne prigovara tigru kad ubija, i niko ne bi prigovarao zmaju kad ubija – da nas zmajevi nisu napustili, zgađeni onim kakvim smo postali. Prigovaramo samo čovjeku kad ubija. Dakle, ako mu prigovaramo što je ubijao i činio zločine, mi mu priznajemo da je čovjek. Kad to ne bi bio, ne bismo mu mogli prigovarati. Ja se njim ne bih bavio kad ne bi bio čovjek, i kad time ne bi govorio nešto i o meni. Još uvijek tvrdo vjerujem da sam govorio potpuno normalno i samo ono što je jedino moguće. Ponavljam, Karadžić je ratni zločinac – osuđeni. Ali on mene uopće ne bi zanimao kad ne bi bio čovjek kao i ja. Ja sam svojoj sudbini zahvalan što nisam sudjelovao u zločinima bilo koje vrste. Ali se ne smijem zakleti i ne mogu biti siguran da ne bih sudjelovao da sam se našao u nekoj drugoj situaciji. Imam grdne probleme s ljudima koji za sebe vjeruju da su iznad svih iskušenja, dilema, problema i grešaka. Kad govorim, svako malo pravim pauze jer provjeravam koliko se slažem sa sobom, u kojoj mjeri mogu biti sporazuman sa onim što govorim. Imate ljude koji vjeruju da iz njihovih usta teče sama istina i da je njihov život sama pravda. Ne spadam među njih. Ja sam od onih ljudi koji se stalno pitaju o sebi”, objašnjava Karahasan, dodajući da Karadžić nije kreator historije, već da je “siromah pomislio da je može stvarati i uletio u nešto čemu nije bio dorastao”.

“Ako je čak dijelom stvarao historiju, što svi mi na neki način činimo kao počinitelji ili žrtve, on nije ni u jednom trenutku prestao biti čovjek. Jedan kolega mi je prigovorio da je od razumijevanja do opraštanja samo jedan sitni korak. Na to sam mu rekao da tako misli jer je zaboravio etiku. Naravno da je od razumijevanja do opraštanja potreban jedan ogroman korak. Razlika između opraštanja i razumijevanja je neizmijerno velika. Moja obaveza je baviti se Karadžićem, i svakim drugim zločincem i čovjekom, onoliko koliko meni prijeti opasnost da mu budem sličan. Opraštati mogu i ne moram, a razumjeti moram”, zaključuje Karahasan.

Razlika između znanja i informacije

“Molim vas nemojte nikad smetnuti s uma bitnu razliku između znanja i informacije. Znate ono što je dio vašeg bića. A neoliberalni kapitalizam nama oduzima to, pokušava nam oduzeti znanje. (…) Moje čitlačko iskustvo je dio mog životnog iskustva. Svaka knjiga koju ste čitali, veše je iskustvo. Čitajući mi saznajemo onako kako bismo saznavali i kada bismo doživljavali ono što čitamo”, dodaje Dževad Karahasan.

Opširnije u videu.

Strogo je zabranjeno preuzimanje sadržaja, vijesti, videa ili fotografija bez dozvole. Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad