Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine je u proteklih pet godina od svih institucija vlasti u državi ostvario prihod od oko 5,3 miliona KM, dok je sav novac za obnovu i održavanje Muzeja stigao izvana.
Direktor Zemaljskog muzeja BiH Mirsad Sijarić predstavio je danas u Sarajevu rad muzeja nakon njegovog ponovnog otvaranja 2015. godine. Podsjetio je da su Muzeju od 2011. godine obustavljena finansiranja od svih nivoa vlasti i da se u tom vremenu akumulirao dug od 3,5 miliona KM.
Muzej je ponovo otvoren 2015. godine i otad je zaključno s ovom godinom od domaćih institucija vlasti ostvario prihod od oko 5,3 miliona KM, dok su strane investicije iznosile 1,7 miliona KM.
“Kada kažemo da smo dobili pet miliona KM od države, odnosno raznih nivoa vlasti, to zvuči izuzetno mnogo i znam da će mnogi ljudi reći zašto se žalimo. Ali, poređenja radi, Zemaljski muzej BiH je u periodu 2016. – 2018. godine od domaćih institucija ostvario prihod od 3,8 miliona KM dok je Narodno pozorište Sarajevo dobilo 19,1 miliona”, rekao je Sijarić.
Istakao je da je ova institucija u proteklom periodu najviše sredstava potrošila na infrastrukturno osposobljavanje Muzeja, kako bi on mogao nastaviti djelovati narednih više od 100 godina.
Ovaj medijski događaj bio je i prilika da se najavi početak druge faze projekta “Preventiva konzervacije zbirki Zemaljskog muzeja BiH”, za koji su sredstva u iznosu od oko 765.000 KM i ovaj put osigurana iz Specijalnog fonda američkih ambasadora za očuvnje kulturnog naslijeđa.
Glavni cilj druge faze je poboljšati otpornost sve četiri zrade muzejskog paviljona na rizike od požara, poplava i negativnih uticaja okolinu, u cilju sigurnosti zbirki i očuvanja više od tri miliona artefakata.
Prva faza projekta okončana je sredinom ove godine, i za nju je Vlada SAD-a izdvojila više od milion KM. U okviru prve faze urađen je najsavremeniji sistem videonadzora te je sa ukupno 104 vanjske i unutrašnje kamere i proputprovalni senzorima značajno unapređena sigurnost od kraće i vandalizma.
“Muzej posjeduje procjenu nadležnog Zavoda za zaštitu spomenika koja je urađena prije nekoliko godina i koja procjenjuje da je za osnovne infrastrukturne radove potrebno uložiti oko 15 miliona KM. Ne govorimo ovdje o postavkama, izložbi, zapošljavanju, platama…”, rekao je Sijarić.
Istakao je da se Zemaljski muzej BiH ne tretira kao nacionalni spomenik, budući da sav novac koji se izdvaja za obnovu i održavanje dolazi od stranih investicija.
“Naši stalni partneri imaju sluha. Ne možemo očekivati da oni isključivo finansiraju Zemaljski muzej. Ja uvijek imam neki set odgovora: jedno je neznanje, drugo je glupost, a treće jednostavno nezaintersovanost da se radi i na kraju generalno stanje društva u BiH, tako da nas sve može proći. Svima je nešto žao. Od Predsjednitšva BiH, pa sve do nižih nivoa vlasti političari na najvišim funkcijama su redom govorili istu rečenicu, da neko treba nešto uraditi. Nije ovo vlasništvo ni SAD, Francuske, ni Italije, UNESCO-a, već BiH, pa barem u kapacitet u kojem bi moglo trebalo bi se više uraditi po tom pitanju”, rekao je Sijarić.
Sjedinjene Američke Države su za obnovu Muzeja od 2015. godine izdvojile više od milion KM. Ambasador SAD-a u BiH Eric Nelson izjavio je da će Ambasada nastaviti pružati snažnu podršku Zemaljskom muzeju BiH i njegovoj zbirci koja, kako je kazao, predstavlja istoriju cijele BiH.
“Naša podrška Zemaljskom muzeju izlazi van okvira finansijske pomoći. Predstavnici svjetski poznatog instituta Smithsonian, koji okuplja mnoge od najvećih američkih stručnjaka za razvoj i upravljanje muzejskom građom nastavljaju partnerski rad s kolegama iz BiH si ciljem razmjene najboljih iskustava iz prakse”, rekao je Nelson.
Na današnjoj prezentaciji rada istaknuto je da je Zemaljski muzej u 2019. godini posjetilo 90.000 osoba, a da je broj prodanih ulaznica iznosio 40.000 KM.
Od početka godine je održano više od 200 edukativnih radionica i predavanja sa različitim temama i blizu 2.500 učesnika.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
