Svjetski dan knjige i autorskih prava danas se obilježava u duhu praznih biblioteka. U doba pandemije svi građani, ali i razne ustanove, morale su se prilagoditi novonastaloj situaciji. Biblioteke nastoje zadržati pažnju svojih članova. Narodna i univerzitetska biblioteka Derviš Sušić u Tuzli organizovala je u proteklom periodu online radionce i gostovanja književnika, a povodom Svjetskog dana knjige podijelit će 50 knjiga vjernim čitateljima.

Biblioteka Derviš Sušić ima tri hiljade članova, a redovno organizuje niz promocija i kulturnih događaja. Sve da građane privuče knjigama.

“Trileri su nešto što je najpopularnije. Nije to više ljubavna beletristika nego trileri koji su u posljednje vrijeme pišu u serijalima i triologijama i to je veoma popularno. Ljudi voli čitati knjige u nastavcima”, tvrdi Amela Galešić, NUB Derviš Sušić Tuzla.

Koliko uopšte danas građani čitaju i je li knjiga na zasluženom mjestu?

Tuzla:

“Čitam, naravno. Mislim da je knjiga zapostavljena jer smo svi orjentisani ka internetu. Mislim da djeca ni u školi ne čitaju dovoljno”.

“Čim rasprodaju knjige, znači da je zapostavljena. Umjesto da sjede u kući i čitaju”.

“Mislimo da je knjiga zapostavljena. Čitamo knjige, članovi smo biblioteke”.

Sarajevo:

“Naravno da čitam, bude dosadno. Čitam neke romane i tako”.

“Previše internet koristim i ne čitam knjige nikako”.

“Čitam, ali ne čitam sada sada u doba korone jer sam cijelo vrijeme radila pa kad je lijepo vrijeme našla sam neke druge aktivnosti kao sport”.

“Da, ja svakako moram čitati zbog fakulteta, a imam i svoju neku malu biblioteku. Ono što najčešće čitam su horori kao Steven King”.

U doba izolacije, knjige pružaju kompezaciju za sve ono što nam nedostaje u svakodnevnom životu, smatraju psiholozi.

“Knjiga ima veliki potencijal da doprinese svakom pojedincu na njegovom saznajnom planu, na razvoju govora, kreativnosti, mašte, eventualnog oslobađana od stresa, održavanja mentalne kondicije, čuvanja funkcija mozga, itd. Jako je veliki dijapazon mogućnosti i potencijalne koristi od knjige i čitanja”, ističe Gabrijel Pinkas, pedagog-psiholog.

Književnici se dovijavaju i na razne načine dolaze do čitatelja.

“Ja sam zadnjih 15-ak dana uspio podijeliti sva svoja djela i sve svoje naslove u elektronskom obliku na socijalnim mrežama tako da svi moji pirjatelji i oni koji me prate na FB imaju u svojim ebibliotekama, imaju te knjige i da na takav način doprinesem popuralizaciji čitanja”, otkriva Mehmed Pargan, književnik.

Gašenje brojnih izdavačkih kuća i oduzimanje mogućnosti građanima da stvaraju ambijent u kojem će knjiga živjeti i opstati, donijelo je posljedice, smatra Pargan.

“Sve konfesije i religije na ovom prostoru su nastale na temelju knjige. Izašle su iz knjige. I šta se desilo? Pobjegli smo od knjige. Svo znanje svijeta, krenulo je iz knjige. Nažalost, mi smo se udaljili od tih znanja. Dobili smo ono što je plod neznanja. To je totalna destrukcija društva, morala i svega onoga što smatramo vrijednim”, zaključuje književnik.

A vrijedno bi bilo i da imamo praksu digitalizacije biblioteka koja bi, kao u naprednim zemljama, omogućila čitateljima bolju dostupnost knjiga.

“Biblioteka Derviš Sućić ima 200 hiljada naslova. Da smo barem jedan mali dio digitalizirali mi bismo omogućili čitateljima da koriste i uživaju u knjigama u vremenu izolacije”, smatra Galešić.

Ali za to je potrebna skupa tehnologija i stručan kadar, a to biblioteke sebi ne mogu priuštiti te očekuju od nadležnih da imaju više izdvajanja i sluha za kulturu. Jer nije bitno koliko knjige koštaju već koliko je nas koštalo što mnoge nismo pročitali.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad