Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, otvoren je simbolično na dva sata. Povod je obilježavanje Mađunarodnog dana arheologije, te predavanje studentima sarajevskog Univerziteta.

 Za većinu studenata arheologije, ovo je bio prvi ulazak u muzej, koji je zatvoren prije dvije godine.

Devetnaestogodišnji Emir Karić prva je godina Arheološkog fakulteta u Sarajevu. Ovo mu je prva posjeta Zemaljskom muzeju. Razočaran je zbog te činjenice. Kaže, studira arheologiju, a vrijednu arheološku građu Zemaljskog muzeja vidi prvi put u životu.

“Jako mi je poražavajuća ta činjenica da ne mogu doći samoinicijativno, nego moram doći u sklopu nastave i predavanja. Nadam se da ću jednog dana drugu priču pričati, da ćemo imati preko glave posla”, rekao je Emir Karić.

U odjelu za arheologiju nisu optimistični. Kažu, istovremeno i apsurdno,kada je zatvoren Zemaljski muzej, otvorena je katedra za arheologiju na Univerzitetu u Sarajevu.

“Vi sada imate 100 arheologa od kojih 99,9 posto neće u narednh 10 godina dobiti posao u struci. Ja mislim da je to strašno, da proizvodimo kadrove koje niko ne traži”, kazao je Mirsad Sijarić.

Koliko bh. vlasti brinu o kulturnom i historijskom naslijeđu ove države najbolje pokazuje katanac na vratima muzeja-kaže predsjedavajući Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika u BiH. Predavanje i izložba koju je profesor Dubravko Lovrenović održao studentima izraz je dobre volje-koje pojašnjava, generalno nedostaje u ovoj zemlji.

“Zatvorena vrata Zemaljskog muzeja nisu posljedica nikakvog nedostatka novca. Radi se o tome, da se u jednoj zemlji, kakva je BiH, sa političkim garniturama koje su manje-više na vlasti, uvijek treba proizvoditi probleme, da bi se fokus javnosti sa stvarnih životnih problema, skrenuo na problem kao što je zatvoren Zemaljski muzej”, pojasnio je Dubravko Lovrenović.

Zemaljski muzej zatvoren je 2012. godine. Do sada je bilo nekoliko pokušaja, pa i pritisaka da se muzej otvori. Međutim, nisu urodili plodom.