Fondacija za zaštitu historijskog naslijeđa u BiH uz pomoć najsavremenije opreme za digitalizaciju nastoji digitalizovati zbirke svih kulturnih organizacija koje žele da sačuvaju kulturno nasljedstvo BiH na ovaj način. Najnoviji projekat je digitalizacija originalnog rukopisa romana Ive Andrića "Na Drini ćuprija".
O digitalizaciji arhiva u BiH govorili su gosti Novog dana mr. Šejla Šehabović, direktorica Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, i izvršni direktor Fondacije za zaštitu historijskog naslijeđa u BiH Christopher Bennett.
Na pitanje zašto su započeli sa romanom “Na Drini ćurpija”, Šehabović je rekla: “Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH je idealan za digitalizaciju i najvažniji eksponati su rukopisi koje imamo. U sljedećoj godini se navršava 55 godina od osnivanja ovog Muzeja i 55 godina od kada je Ivo Andrić dobio Nobelovu nagradu. On je jedan od pisaca koji je konsultovan da se otvori ovaj Muzej. Jedan od najvažnijih eksponata je bio original romana ‘Na Drini ćuprija’. Imamo i pero kojim je pisan roman i Andrićeve bilješke koje je pisao ćirilicom i latinicom. Važna je digitalizacija zato što ćemo raditi obnovu stalne postavke i svih naših najvažnijih eksponata, a to ćemo uspjeti zahvaljujući vladi Norveške. Oni pokušavaju oteti eksponate od zaborava”.
Fondacija za zaštitu historijskog naslijeđa je stvorena iz potrebe da se očuva i promovišu kulturni identitet svih naroda i etničkih i religijskih grupa regiona, te da se omogući povezivanje sa lokalnim, regionalnim i internacionalnim obrazovnim, istraživačkim i kreativnim centrima. “Tako se radi svugdje u svijetu i to je standard i time možemo da čuvamo naslijeđe BiH za buduće generacije. To je ključ za budućnost jer možemo da zaštitimo sve. Šteta je što nismo ranije počeli da se bavimo time jer smo vidjeli kakve su posljedice nereda, odnosno kada je došlo do paljenja državnog Arhiva u februaru 2014. Tada su zapaljene ključne zbirke arhive”, komentarisao je Bennett.
O vremenu koje je potrebno za digitalizaciju je kazao: “To je dugotrajan proces jer su u pitanju stari dokumenti i moramo jako pažljivo raditi s njima. Sutra počinjemo sa digitalizacijom romana ‘Na Drini ćuprija’ i moj kolega Jim Marshall će raditi četiri sata na dan svaki dan da bi to završio. U drugim država na tome rade već 15 godina i veliki dio arhiva je digitalizovan“.
Šehabović je dodala kako se nada da će digitalizacija krenuti u poželjnom smjeru i da za to treba puno obučenih ljudi. “Digitalizacija je bitna kako bi sačuvala i demokratizovala činjenicu da postoji ovakav Muzej. Ljudi ne znaju šta imamo, a imamo blago koje je nemoguće fizički izložiti. Vi ćete digitalizacijom moći magistarski rad, na primjer o Maku Dizdaru, raditi iz udobnosti svoga doma“, kazala je.
“Ključ je da sarađujemo sa institucijama koje imaju najveće i najbogatije zbirke, no naše institucije većinom nemaju podršku kulturnih institucija. Mi ćemo sarađivati s njima i pokušati proširiti taj projekat“, komentarisao je Bennett.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
