Izložba "Akt duše" fotografa Almina Zrne okuplja crno-bijele aktove. Na naslovnoj fotografiji koja uvodi u postavku "Akt duše" su besprijekorna leđa modela koji može biti i muškarac i žena.
Ova fotografija nas odvodi u svijet u kojem nagost nije svedena na prikazivanje intimnih dijelova tijela i biološkh karakteristika muškaraca i žena već na tijelo kao snagu, moć i ljepotu.
Gost Novog dana bio je Almin Zrno-fotograf.
Nago ljudsko tijelo često mu je insipracija, ali kroz njegovu ljepotu, moć i snagu.Na pitanje u čemu je specifična ova umjetnička preokupacija, Zrno je kazao:
“Pokušavam i vas i sebe ogoliti, skinuti uniformu s nas i doći do naše srži. To ponekad pomalo šokira, ali nikada ne smije biti vulgarno i preći granicu dobrog ukusa.“
PROČITAJTE JOŠ
Radovi su nastajali u raznim vremenskim periodima, i svi su na temu akta. Savršen “hoda po žici”. Niti jedna od ovih fotografija se ne može okarakterisati kao vulgarna ili pornografska…
Fotograf je kazao da radovi sa izložbe “Akt duše” nastaju u posljednjih deset godina.
“Sve se odvija ciklično. Nije sve crno bijelo. Ima valera sive. Krajnost u bilo čemu nije dobra, niti u bijeloj niti u crnoj. I u crnoj i u bijelom mora biti malo nijanse sive. To su začini našeg života, da bi život bio život“, smatra Zrno.
Fotografijom se počeli baviti 1980. godine. Sarađuje sa vodećim svjetskim foto agencijama, brojnim domaćim i međunarodnim magazinima i reklamnim agencijama. Radio je kao stil fotograf na nizu bh. filmova. Na pitanje da li postoji razlika u percepciji fotografija koje je radio za izložbu “Akt duše” u regionu, svijetu, u BiH, svijetu, Zrno ističe da je dobra fotografija uvijek bila dobra fotografija.
“Teme se mijenjaju kako se mijenja svijet“, ističe gost N1.
Odgojem i obrazovanjem, kako fotograf kaže, nikada nije prešao granicu.
“Moj rad govori o meni, a ne o onome što ja želim reći o njemu. Linija je tanka, ali kroz godine čovjek nauči da ne sklizne u trivijalnost“, smatra Zrno čija izložba 25. maja seli u Ljubljanu.
4. aprila održat će se promocija monografije “Vijećnica”. Unutar publikacije, na 252 strane, nalaze se fotografije Vijećnice.
“Ima 250 – 300 fotografija unutar sebe koje pričaju priču o simbolu stradanja i urbicidu. Vijećnica je otvorila svoja njedra trojici umjetnika. Monografija je tu da čuva i svjedoči o jednom vremenu“, kazao je Zrno.
On vjeruje da je svijet jako zainteresovan za Vijećnicu.
“Postoji žal, moja i još nekih ljudi, da je Vijećnica trebala biti ostavljena onakva kakva jeste da svjedoči jednom vremenu“, izjavio je Almin Zrno.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
