U Sarajevskom ratnom teatru u četvrtak navečer održana je promocija knjige "Krvnikov trag" autora Juliana Borgera, a koja pruža jedinstven i originalan uvid u operacije hvatanja optuženih za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije.

Borger je okupljenima tom prilikom kazao kako knjiga govori o potjeri i hapšenju optuženih za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije, kako bi im bilo suđeno u Haagu.

“Iako je to u filmovima drugačije prikazano, obavještajci su državni službenici i sposobni su naprosto da učine nevjerovatne akte nesposobnosti. Imao sam jedne prilike dug razgovor sa čovjekom koji je vodio filijalu CIA-e ovdje u Sarajevu. On je konstantno govorio ‘Karadiku’ i ‘Mladiku’, i mene je šokirala činjenica da je godinama bio tu, a da nije naučio kao izgovoriti njihovo ime. To vam pokazuje zašto je to tako dugo trajalo. Mislim da je jedna mala jedinica za traganje u Haškom tribunalu, koliko god bila diskutabilna, više uradila nego sve ove silne jedinice koje su imale toliki novac”, rekao je Borger.

Među promotorima je bila i Florence Hartmann, bivša portparolka i savjetnica za Balkan Carle del Ponte, bivše glavne tužiteljice Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju u Hagu, a okupljenima je istakla da Borgerova knjiga govori i o tome koliko je teško ubjeđivati političare da uhapse osumnjičene za ratne zločine.

“Političari su nekako hvalili Haški tribunal, ali je zapravo bilo teško ubijediti ih da se hapse osumnjičeni. Nije da su branili osumnjičene za ratne zločine, osim Rusije koja je svojim državnim aparatom zaštitila neke od njih. Zapadne zemlje koje su bile otvorene za Tribunal su uvijek imale neku diplomatsku računicu, jer su pazile da li će to ometati sadašnje politike, što je na kraju odredilo prioritet koji je nerijetko bio ispred hapšenja zločinaca. Ovo je stvarno prava filmska priča”, rekla je Hartmann.

“Knjiga pokazuje kako su se ratni zločinci plašili prije hapšenja, ali i da nisu očekivali da mogu izgubiti moć. Čak i u zatvoru sebe žele postaviti u ulogu predsjednika, generala, po rangu i statusu koji su imali. Knjiga podsjeća na trenutak kada su izgubili moć”, kazala je Hartmann.

Teatarski reditelj Haris Pašović je istakao kako se radi o briljantnoj knjizi koja, kako je rekao, predstavlja jedan dio historije BiH.

“To je jedan dio naše historije koji nismo znali i nismo mogli znati, jer je bila tajna operacija. Znali smo samo ponešto. Nismo ostalo znali. Sada ipak kroz ovu knjigu imamo taj dio historije koja nam je vrlo bitna i koja značajno dopunjuje ono što smo doživjeli proteklih 25 godina”, rekao je Pašović.

Na promociji knjige, kojoj je prisustvovao veliki broj uglednih osoba iz akademskog, kulturnog i javnog života BiH, govorili su još i Senada Kreso, koja je uradila prevod knjige, Edina Bećirević, profesorica na Fakultetu kriminalističkih nauka Univerziteta u Sarajevu i autorica knjige “Na Drini genocid” i Damir Uzunović, jedan od osnivača izdavačke kuće Buybook koja je objavila knjigu “Krvnikov trag”.

Julian Borger je diplomatski urednik lista “The Guardian” koji je tokom rata izvještavao iz BiH za BBC i The Guardian. Bio je član Guardianovog tima koji je 2014. dobio Pulitzerovu nagradu za seriju članaka o masovnom nadziranju poznatih kao “Snowdenovi dokumenti”.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.