U Cannesu se održava 69. Međunarodni filmski festival na kojem se 21. film takmiči za prestižnu nagradu, Zlatnu palmu. Festival je otvorio novi film američkog režisera Woodyja Allena a sa Kristen Stuart i Jessijem Eisenbergom u glavnim ulogama.

BiH također ima svoje predstavnike u Cannesu. Tim produkcijske kuće 2006, koji je radio na filmu Sieranevada, Cristija Puiua, ali i film “Posljednja prepreka”, režisera Jasmina Durakovića koji je također dio filmske smotre najveće filmskog festivala na svijetu, a tim povodom Duraković je bio gost N1 u Regionalnoj temi Novog dana.

“Cannes je naznačajnija filmska manifestacija u Evropi i nekako godina uspjeva da održi primat u umjetničkom, ali i komercijalnom. Na općem planu, Cannes je broj jedan”, ističe Duraković.

Ove godine, Cannes je uradio ono što najčešće uradi – pozvao je sve autore koje prati godinama. Almodovar, Jarmuch…

“Film “Posljednja prepreka” je sniman u četiri zemlje. Srbija, Mađarska, Hrvatska, Austrija a set smo napravili u Orašju”, kazao je Duraković – a sam film je urađen na šest jezika.

“Tema je izbjeglička kriza, koja je još aktuelna. Snimali smo dok je to bilo u jeku prošle godine, pratili smo balkansku turu i reakciju umjetnika. Organizovali smo ljude iz Sarajeva, Zagreba, Beograda i Tuzle – to je bio filmski dio seta. U Cannesu je bila prva prezentacija, za ljude iz filmskog biznisa”, pojasnio je Duraković.

Film je priča o izbjeglicama, ali i krizi identiteta i modernog svijeta iz pozicije intelektualaca, i kako oni to gledaju, smatra Duraković, a za N1 je kazao da “imamo razne reakcije, dobre i neke koje gledaju sa distancom.

“Film nije politički, ali izaziva političke reakcije. Na neki način to nam je bila i namjera“, istakao je Duraković.

Marija Antić iz beogradskog N1 studija kazala je da na 69. u Cannesu nema srbijanskih režisera. Ali na marketu da. Ivan Ikić i Milan Stojanović su dio Marketa, na kojem su prikazana četiri filma iz Srbije.

“Kada je napravljen zajednički štand to je bilo značajno za regiju. Market je jako skup, i teško finansijski možemo da podnesemo te štandove. To je racionalna odluka, da sve kinematografije budu na jednom mjestu”, pojasnio je Duraković.

“Tu dođe jako puno ljudi iz industrije, i dođu u kontakt sa ljudima iz regije. To je funkcija velikih festivala”, dodaje.

Teme su važne, šta biramo i čime se bavimo. Cannes favorizira autorski film – rekao je Duraković u Novom danu.

Hrvatski filmaši su prisutni, u Cannesu, preko pomenutog filma Sieranevada – Cristia Puiua, koji je koprodukcija. Značaj koprodukcije Duraković je objasnio u nastavku razgovora.

“Koprodukcije su oblik koji postaje imperativ. Ne zbog finansija, nego zbog tržišta. S druge strane, mi smo prisiljeni da tražimo koprodukcije u regionu. Radimo film Balada o Pišonji i Žugi, gdje smo uvukli cijeli regin – jer želimo da kada ga napravimo, bude prisutan u cijelom regionu, da imamo put do publike. Kada radite koprodukciju, morate imati širi horizont, i da ono što vi radite – mora naći komunikacijski put sa zemljama regije i Evrope. Poželjan način rada u svijetu, ali naročito u regionu”, izjavio je bh. režiser.

Ovog ljeta se završava snimanje filma Balada o Pišonji i Žugi, a Duraković ke kazao da bi se do Nove godine trebao završiti.

“To je veliki projekat, gdje angažujemo veliki broj glumaca, i ne žurimo da ga uradimo brzo. Želimo ga uraditi približno onako kako publika očekuje”, rekao je gost na koncu gostovanja.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.