Prateći jedinstvenu osobnost aproprijacije mjesta/prostora za postavku svojih radova (ulaz u Danteovu grobnicu u Raveni, Trg svetog Petra u Vatikanu, Kuća cvijeća u Beogradu, abribus Centra Pompidou u Parizu, ruševna Vijećnica u Sarajevu, kaznionica na Golom otoku, poslastičarna Jadranka u Sarajevu, Taxi vozila u Havani i drugi), Andrej Đerković svojom novom postavkom na društvenoj platformi Instagram, postavljajući drukčije standarde, iskoristio je naslovnu slikovnu shemu navedene društvene mreže, koja se perfektno uklapa u svojevrsni triptihonski osobni amarkord pod nazivom “Funjestra sjećanja“.

Ova fotografska serija objedinjuje troje životnih prijatelja i njihove sudbine slijedom opsade Sarajeva. Sve troje, živjeli su „zgrada do zgrade“ u istom sarajevskom kvartu Dobrinja, išli u isti razred lokalne novotvorene osnovne škole, te su se nastavili družiti do početka devedesetih, kada je zbog opsade kvarta u opsadi Sarajeva njihovo poznanstvo dobilo na još većem značaju. I na kraju, sve troje su tokom opsade tragično izgubili svoje najbliže (brata/oca), čime je ta njihova životna sudbina dobila ovaj put, faktografsku poveznicu. Što je to, što ih spaja i danas, daleko od grobnih mjesta svojih najbližih? Kako je fizički spoj geografski nemoguć, ostaje nam onaj duhovni koji se islikava u pogledu kroz funjestru (prozor na autorovom narječju), pogledu koji se s vremena na vrijeme urami u sjećanju na taj izgubljeni dio sebe.

Andrej Đerković

Andrej Đerković

Andrej Đerković

Andrej Đerković

Andrej Đerković

Komunicirajući poradi geografske interkontinentalne distance preko društvenih video platformi, autor je postavio portretisane (uključujući i sebe samog) u tu već ustaljenu posturu sjećanja ispred funjestre, te je usmjeravanjem objektiva putem mobilnog telefona, uradio diptijsku hipstamatsku fotografsku seriju koja ispunjava dvojaku zadaću, subjekta i objekta. Koncept serije prati razmišljanje „nehotičnog pamćenja“ Marcela Prousta, po kojemu je takvo sjećanje, sjećanje na dojam i ono se događa u improviziranom trenutku, ponovnim otkrivanjem nekog mjesta, zvuka, okusa s kojim smo se susreli već u djetinjstvu, pa je tako prošlost ponovo oživjela, ovaj put u svom svojem osjetu, kao da opet živimo tamo. Kao finalni rezultat, dobili smo melankoličnu vizualnu funjestru sjećanja nečijeg fizičkog postojanja u Sacramentu, Melbournu i Ženevi, koji svi zajedno danas čine taj sarajevski kvart koji je ujedinio njihove živote (i smrti).

Andrej Đerković rođen je 1971.godine u Sarajevu, gdje je završio Školu Primijenjenih umjetnosti. Više od dvadeset godina, član je Udruženja Likovnih umjetnika primjenjene umjetnosti Bosne i Hercegovine (ULUPUBIH). Samostalno izlagao u Ukrajini, Argentini, Državi Palestini, Sjevernoj Irskoj, Danskoj, Crnoj Gori, Kanadi, Švicarskoj, Italiji, Španjolskoj, Nizozemskoj, Srbiji, Francuskoj, Hrvatskoj, Engleskoj, Makedoniji, Turskoj, San Marinu, Sloveniji, Njemačkoj, Bosni i Hercegovini, Grčkoj, Urugvaju, Australiji, Belgiji, Alžiru, Gruziji, Kneževini Lihtenštajn, Portugalu, Libanonu, Albaniji, Švedskoj, Vatikanu, Meksiku, Brazilu i na Novom Zelandu i Kubi. Njegove fotografije i radovi objavljivani su u La Stampa, La Repubblica, Corriere della Sera, El País, Le Monde, Libération, Belfast Telegraph, British Journal of Photography, La Vanguardia, Exibart, Artribune, Liberazione, Il Piccolo, Il Centro, La Dépêche, Marianne, Publico, Berner Woche, Le Dauphiné libéré, Le Temps, Le Matin, COTE Magazine, Radikal, Hürriyet, Tages Anzieger, Journal de Genève, Milano Today, Mladina, Zarez, Feral Tribune, Jutarnji list, Novi list, Sineast, Vijenac, Oslobođenje, Dani, Pobjeda, Odjek, Gracija, Fantom slobode, Ukrayinska Pravda, Umbigo Magazin i drugi.

Uz umjetnike kao što su Pistoletto, Kounellis, Abramović, Kapoor, Viola, Kosuth, Dimitrijević, IRWIN, jedan je od osnivača Kolekcije ARS AEVI Muzeja Suvremene umjetnosti Sarajevo, koji je pod komisarijatom Bruno Cora i Asje Mandić, predstavljao na Europskom Bijenalu Vizualne umjetnosti u La Speziji 2002.godine. Radovi mu se nalaze u kolekcijama Fototeca de Cuba La Habana, MACBA Barcelona, Museum für Kunst und Gewerbe Hamburg, Gruzijski Nacionalni muzej Tbilisi, Museo sperimentale di arte contemporanea MUSPAC Aquila, Vijeće Evrope u Strazburu, Old arts Museum Belfast, Arhiv Haralda Szeemanna / Getty Research Institute Los Angeles, Museo de la Solidaridad Salvador Allende (MSSA) Santiago de Chile, Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine Sarajevo, Muzej nevinosti Istanbul, Centre de la Photographie Genève, Historijski muzej Bosne i Hercegovine Sarajevo, Narodni muzej Crne Gore Cetinje, Musée Olympique – Međunarodni olimpijski komitet (MOK) Lausanne, Muzej novejše in sodobne zgodovine Ljubljana, Međunarodna komisija za nestala lica (ICMP) Den Haag, SCCA Sarajevo Centar za savremenu umjetnost, Muzej Jugoslavije Beograd, United States Information Agency (USIA) Washington D.C., Muzej ratnog djetinjstva Sarajevo, Centre national du cinéma et de l’image animée (CNC) Paris, Muzej Sarajeva, Union Internationale du Cinéma (UNICA) Filmarchiv Zürich, BM Centar suvremene umjetnosti Istanbul, Jewish Historical Museum Amsterdam, Memorijalni centar Srebrenica, Musée d'art moderne et contemporain (MAMCO) Genève, Casa della Memoria Milano i drugi.

Uradio je portrete David LaChapelle, Jeff Koons, Marina Abramović, Alfonso Cuarón, Michelangelo Pistoletto, Emmanuelle Béart, David Byrne, Jean-Luc Godard, Isabelle Huppert, Bono Vox, Michel Hazanavicius, Sinéad O'Connor, Braco Dimitrijević, Catherine Deneuve, Jean-Hugues Anglade, Richard Galliano, Enki Bilal, Rachid Taha, Bizhan Bassiri, Michèle Laroque, Sebastião Salgado, Michael Lonsdale, Yann Arthus-Bertrand, agnès b., MC Solaar, Vincent Perez, Christine and the Queens, Joël Dicker, Arthur H, Bato Čengić, Aslı Erdoğan, Davor Janjić, Philippe Geluck, Costa-Gavras.

Surađivao sa Benetton, agnès b. i Swatch. Za dostignuća na polju kulture tokom opsade Sarajeva, nagrađen sa “The Certificate of Appreciation” Agencije Američke Vlade za informisanje (USIA). U povodu 100 godina rada Švicarske asocijacije fotografske umjetnosti izabran je u monografsku knjigu “PHOTO SUISSE 1906-2006”. Uvršten je u “Sarajevski leksikon”. Jedan je od odabranih autora u platformi “Aftermath / Promjena kulturnog pejzaža (Tendencije u postjugoslovenskoj savremenoj fotografiji 1991-2012)”. Živi u Ženevi.