Venecijansko bijenale najveća je i najprestižnija umjetnička izložba na svijetu, ustanovljena davne 1895. godine. Nakon skoro 130 godina tradicije, ove godine na jubilarnom 60. Bijenalu nastupa čak 88 država iz cijeloga svijeta, među kojima i Bosna i Hercegovina s projektom "Mjera mora", autora Stjepana Skoke i nacionalnog povjerenika i kustosa Marina Ivanovića.

Umjetnički projekt “Mjera mora”, bavi se iščitavanjem slojevitosti značenja i simbolike mora, njegove dubine i prostranosti, civilizacijske uvjetovanosti i uloge u identitetu pojedinca. Prema Fernandu Braudelu, Mediteran je svoj kontinuitet čuvao više u zaleđu, nego uz obalu. Glavna tema paviljona, pojednostavljeno rečeno, je mediteranski identitet koji BiH ima. Nakon Monaka, BiH ima drugi najmanji izlazak na more. Ali ga ima, i sa svojim zaleđem, kulturom, tradicijom i ljepotama koje postoje u BiH i sa kojim se bašti mediteranski identitet.

Duplo veća posjećenost

Vrijedna informacija je da je ovom trenutku paviljon BiH posjetilo više od 17.000 ljudi. Ranijih godina rekord posjećenosti našeg paviljona je bio 60.000. Prema ovoj projekciji, organizatori očekuju da će to biti duplo, odnosno oko 120.000 posjetitelja tokom trajanja paviljona, dakle do 24. novembra.

Marin Ivanović, povjerenik i kustos Paviljona BiH, u razgovoru za N1 ističe da su ovo zaista velike brojke, s obzirom na to da je on otvoren 18. aprila.

“Kada imate izložbu u nekom bh. muzeju ili bilo gdje u Jugoistočnoj Evropi, ne može se očekivati tako puno posjetilaca u vrlo kratkom vremenu”, govori Ivanović, dodajući da su reakcije u Veneciji jako zanimljive. Svi strani mediji su objavili vijest kako se BiH ponovno vratila na Venecijansko bijenale.

“Doista želimo biti promotori naše zemlje kroz umjetnički projekt, kao što su i druge zemlje ponosne na to što rade i ulažu velike novce. Amerika, Njemačka… to su silne produkcije sa jako puno novaca i njima je to važno. Nama koje smo mali, takve nam velike prilike nekad jednostavno prođu u svađama i ne realiziramo ih. Prekrasna je stvar da ove godine, upravo jedan takav projekt nas predstavlja. Onaj koji se bavi ljepotom BiH, a ne uvijek neki problemi – propast ekonomije, privatizacije ili rata, koji su realne tragedije naše recentne povijesti, ali ne znači da pored njih ne postoji ni jedna druga tema s kojom se mi možemo predstaviti, a koja bi bila zanimljiva za istraživanje, kao što je, mediteranski identitet BiH”, navodi Ivanović.

Prvi dio skulpturalne cjeline sastoji se od kvadratičnih odsječaka oblikovanih od aluminija, bojanih u sjajnu plavu boju s ponekim elementom koji je prekriven hrđom ili pjeskaren u sirovom aluminiju. Ti kvadratični elementi predstavljaju „mjeru mora“, vjekovitu čovjekovu potrebu da svijet spoznaje pomoću kategoriziranja, usustavljivanja, izračunavanja – more je podijeljeno u širine i dužine, geografske koordinate koje se iscrtavaju pravilnim linijama po pomorskim kartama i oblikuju „kvadrante“, udaljenosti se mjere nautičkim miljama, brzina se izražava čvorovima, a kompasom se određuje smjer kretanja te je uz njega neraskidivo vezana ruža vjetrova, a vjetrovi su čovjeku na moru najveća pomoć i najveća prijetnja.

Drugi dio skulpturalne cjeline evocira podmorje, dagnje i druge školjke. Ti su kiparski elementi načinjeni od željeza koje je iskovano u tradicionalnoj kovačnici u Kreševu te je time autor povezao more s dubokom unutrašnjosti Bosne i Hercegovine, vrlo blizu njenog geografskog središta. Pojedini kružni elementi zavareni su jedni na druge i oblikovani su kao vertikale, čime prizivaju način uzgoja dagnji na vertikalno postavljenim konopima. Drugi su, pak, posloženi po kamenom podu, upućujući na kameno morsko dno prekriveno raznolikošću života.”

Ova nam umjetnička instalacija nudi tri ključne perspektive gledanja: jedna je s glavnog ulaza, čime se stječe pregled dviju cjelina i postiže trenutačan dojam iznenađenja; druga je s kraja atrija prema lukovima i stupovima palače iz koje vidimo „površinu mora“ ispred sebe i „dubinu mora“ u polutami natkrivenog prostora; treća je s visine koja nudi, za čovjeka uvijek najintrigantniju gornju perspektivu, iz koje možemo sagledati perfekciju simetrije kvadratnih odsječaka „Mjere mora“.

Svijest o važnosti mora

Magdalena Landry, direktorica Regionalnog ureda UNESCO za nauku i kulturu u Evropi odala je počast Skoki, kazavši da njegova instalacija nosi univerzalnu poruku, podiže svijest o važnosti mora u našim životima. Kroz svoj rad, on ne samo da ističe značaj ove teme, već i artikulira jasnu potrebu za djelovanjem svakoga od nas.

Zoran Tomić, rektor Sveučilišta u Mostaru na otvorenju paviljona je istaknuo kako je to veliki dan za Sveučilište u Mostaru jer je riječ o najvećem državnom projektu u kulturi, te da je ovo prvi put da jedno sveučilište organizira nastup BiH.

“Za razliku od zapadnih zemalja u kojima nalazimo brojne muzeje koje su osnovala sveučilišta, a muzeji su i znanstvene ustanove i prirodno su povezane sa najvišim razinama obrazovanja, Sveučilište u Mostaru jedina je visokoobrazovna ustanova u jugoistočnoj Europi koja ima svoj Muzej. Znamo svoju društvenu ulogu i ambiciozno je realiziramo“, naglasio je Tomić.

I građani BiH će, kada se završi Bijenale, imati priliku pogledati paviljon. Kako nam je kazao Ivanović, pregovara se sa Umjetničkom galerijom BiH, da se on predstavi i u Sarajevu.

Dosadašnje predstavljanje BiH na jednom od najprestižnijih globalnih festivala umjetnosti (La Biennale di Venezia) obuhvatalo je dva projekta koji su odabrani na prijedlog Ministarstva prosvjete i kulture RS (2013. i 2017. godine), te jedan projekt koji je predložilo Ministarstvo kulture i sporta FBiH, i to 2019. godine.