Fazla o svom mjuziklu: "Nisam maštao, ispričao sam život jedne generacije"

Kada igra mjuzikl 'Sarajevo moje drago' u Nardonom pozorištu karte se uvijek gotovo odmah rasprodaju. U smo 12 izvođenja prodano je oko pet hiljada ulaznica, a sjajne reakcije se prenose gradom iz svake izvodbe u izvodbu. Ali šta ovaj mjuzikl čini privlačnim publici? Zlatan ističe kako je odgovor na to pitanje jako jednostavan jer kada je pisao 'Sarajevo moje drago', pokušao je da obuhvati sami život. Upravo zato što nije maštao već ispričao život jedne generacije, kakvu on pamti, je momenat koji rezonuje s publikom. Ngalašava da je mjuzikl napisan tako da ljudi prepoznaju sebe, djeca svoje roditelje i da je upravo to što publiku gane na suze. Ovo nije priča samo Sarajeva već svakog velikog grada tadašnje Jugoslavije. Priča je lična i zato je važna za ispričati.

Država ne podržava dalji razvoj projekata čak i nakon uspjeha

Nakon uspjeha mjuzikla 'Sarajevo moje drago', Fazla navodi da je nedavno završeno i snimanje ploče, što je sljedeći korak kada uspijete u pozorištu. Tim koji je radio na snimanju, sačinjavao je ogroman broj i Fazla se potrudio da uključi što je više moguće ljudi u taj tim. Ono što posebno ističe je to da prilikom snimanje ploče, čak i nakon uspijeha mjuzikla, sistemska podrška nije bila pružena, a da je jedini razlog zbog kojeg je ovaj projket omogućen jer su ga podržali parteri.

Ono što je još jedan od mnogih uspjeha ovog mjuzikla je to što je tim dobio ponudu da realizuje igrani film. Fazla naglašava da je to odlična prilika jer je publika koja ide u pozorište veoma specifična te svoje djelo želi da približi ljudima koji ne stižu ići u pozorište upravo kroz filmsku umjetnost. Dok je radio ovaj projekat, na početku nije vjerovao da će doživjeti ovoliki uspjeh, ali osoba koja je oduvijek imala viziju da će ovaj mjuzikl uspjeti je bio Dino Mustafić koji je potpisuje režiju za mjuzikl 'Sarajevo moje drago'.

Kultura i dalje zapostavljena

Iako je mjuzikl doživio veliki uspijeh, radi već poznatih problema u infrastrukturi Narodnog pozorišta, igranja koja su bila predviđena za kraj sezone nisu uspješno realizovana. Zlatan ističe kako ga prizor urušavanja Narodnog pozorišta deprimira jer kao dijete se sjeća kako ga je to pozorište očaralo i privuklo umjetnosti. Ističe kako bi nadležne vlasti trebale da obrate posebnu pažnju na Nardono pozorište jer je on zaštićen historijski spomenik koji se ne može ponoviti. Predloženih riješenja nema, sem onih sistemskih:

"Mislim da bi društvo trebalo povesti računa o kulturi, međutim živimo u zemlji u kojoj to baš nije tako. Pogotovo kultura dolazi negdje na kraju skroz kao nekakvo, hajde da kažem kao neki prilijepak, a trebala bi biti u samom vrhu, nekakvih ciljeva vlade koja se smjenjuju svake četiri godine. Mi kao umjetnici samo možemo reći povedite računa oko Narodnog pozorišta pogotovo, a oko svih pozorišta i kuluture svakako. "

Nostalgija za prijašnjom sarajevskom noćnom scenom

Ono što je također rastužujeće Zlatanu je i činjenica da Sarajevo kao nekada grad noćnog života više ne živi kao ranije. On ističe da je Sarajevo kao grad muzike prije privlačio ljude iz drugih gradova Jugoslavije jer se u Sarajevo ulagao mnogo novaca, a sada kada je ono megaturistički grad, u njega se ne ulaže, a pri tome imamo manjak sadržaja. Zato kako kaže, nameće se pitanje kako Sarajevo uspjeva zadržati turiste s tolikim manjkom sdražaja. Navodi kako bi se trebali stvoriti uslovi za bolji rad:

"Ja mislim da to mora napraviti država. Dakle, aparat koji vlade svih nivoa, stvaraju ambijent, ne možemo imati situacije da neko ko radi iza dvanaest daga vi kažnjavate time što im je veći porez. To treba biti obratno. Vi mu morate dati olakšicu da bi radio cijelu noć da bi turisti trošili što više para i da bi ti onda kao država imali više fikskalnih računa, što više novaca. Samim time cijelo društvo će potrošiti opet kod tebe u državu."

Kako vlada festivalsko raspoloženje u gradu, Fazla se osvrnuo i na atmosferu u grada, kako on kaže, Sarajevo je bilo takvo ranije i da trebamo da nastavimo da živimo kao da festival traje svaki dan.

Kreativni i samouvjerni mladi kao nada Sarajeva

Ipak on ne vidi Sarajevo kao da se unazadilo u svakom aspektu. On vjeruje da je oduševljen mladim ljudima, naglašava da su mladi sve što mi nismo i da su puno boplji od prijašnjih generacija. Ističe da su talentovani i samouvjereni te navodi da radi sistema društva u kojem je odrastao da čak ni on nije samouvjeren kao mladi danas. Međutim, mladi pored svoje kreativnosti imaju problema da se istaknu. Kako Fazla naglašava:

"Oni su inteligenti, pametni, druga stvar oni imaju naravno i mogućnost da tu budu jer internet sve je dostupno, sve brzo dolaze do informacija, mi smo morali otići u biblioteku i horgatamo po starim knjigama da nešto pročitamo."Mladi su super, ali im se ne pruža prilika da to pokažu. Oni su talentovani, međutim evo... Društvo mora da ulagati u kulturu, u sve sgemente kulture da se to otvori, da e pruži prilika da pokažu šta znaju.Mi smo imali tu priliku. oni moraju sad da idu na internet da se postavljaju na kojekakve društvene mreže. to e čini kao lagan korak međutim to je šuma ponude i ko će vas primjetiti. tu miljarde ljudi koje nešto objavi."

Ističe da je Sarajevo puno talentovanih mladih ljudi i da se njima treba ponosit Muzičari trebaju napraviti scenu za njih, a političari dati minimum da ta ideja zaživi. Muzika iz perioda Jugoslavije koja se i dalje sluša upravo su muzičari iz Sarajeva, to su Dino Merlin, Čola, Bijelo Dugme i kako Fazla kaže:

"Možda ne znamo ništa drugo napraviti, ali znamo napraviti muziku i film."

Ono što je za kraj istaknuto je da će Tlatan Fazlić Fazla, održati konecrt sa destočlanim bendom Dine Mangafića 19. augusta na 'Festivalu u Centru' u parku Hastahana. Koncert je organizovan od strane Opštine Centar, a ideja da Fazla nastupa se izrodila kada je Opština Centar prepoznala Fazlin talenat te mu je uručila nagradu za doprinos kulturi.