Drugi najveći grad u Egiptu, Aleksandrija, za nekoliko decenija bi mogao da nestane pod morem. Čak i po najboljem scenariju Ujedinjenih nacija, trećina grada koji je na delti Nila osnovao Aleksandar Veliki bit će pod vodom ili nenastanjiva do 2050. godine. Milion i po stanovnika, od njih šest miliona, morat će da pobjegne iz svojih domova.

Drevne ruševine Aleksandrije i historijski spomenici također su u velikoj opasnosti od nadolazećeg Sredozemnog mora.

Stotine stanovnika grada već su morale da napuste svoje stanove koje su potkopale poplave 2015. i 2020. godine.

Svake godine grad tone za više od tri milimetra zbog brana na Nilu koje zadržavaju riječni mulj koji je nekada učvršćivao tlo, kao i zbog vađenja gasa iz tla ispod mora. Istovremeno, nivo mora raste zbog globalnog zagrijevanja.

Sredozemno more bi se moglo podići za jedan metar u roku od tri decenije, prema najgorim predviđanjima UN-ovog panela za klimu IPCC. To bi poplavilo „trećinu jako produktivnog poljoprivrednog zemljišta u delti Nila” kao i „gradove od historijske važnosti kao što je Aleksandrija”, dodaje se u izvještaju.

Stručnjaci UN-a kažu da će se nivo Sredozemnog mora podići brže od skoro svih ostalih mora na svijetu.

„Klimatske promjene su realnost, a ne više šuplja prijetnja”, rekao je Ahmed Abdel Kader, zvaničnik agencije za zaštitu egipatske obale.

Čak i u najboljem slučaju, Sredozemno more će se podići za 50 centimetara do 2050, po drugim egipatskim i UN-ovim istraživanjima. Aleksandrija bi tada bila poplavljena 30 posto, četvrtina stanovnika morala bi da se preseli, a 195.000 ljudi bi izgubilo posao.

Takva katastrofa imat će dramatične posljedice za 104 miliona stanovnika Egipta jer se u Aleksandriji nalazi i najveća luka u zemlji, a grad je jedan od glavnih privrednih centara zemlje.

Širom delte more je već zašlo u kopno više od tri kilometra u posljednjih pedesetak godina, progutavši 1980-ih čuveni svjetionik u Rozeti iz 19. vijeka.

Sve to podudara se s eksplozijom broja stanovnika Aleksandrije u koju je u posljednjih deset godina doselilo skoro dva miliona ljudi, dok ulaganja u infrastrukturu, kao i drugdje u Egiptu, zaostaju.

Guverner grada, Muhamed al-Šarif, rekao je da je sagrađen sistem odvođena kišnice sa puteva, kako bi se apsorbovao milion metara kubnih kiše. Ali budući da se zbog klimatskih promjena događaju sve snažnije oluje, „danas može u samo jednom danu pasti 18 miliona kubnih metara” kiše, kaže guverner.

Klima koja se mijenja uzrokuje haotične vremenske prilike u Aleksandriji koje se mogu kretati od vrućina van sezone do snega.

„Nikada nismo doživjeli tako toplo vrijeme krajem oktobra”, rekao je stanovnik grada Muhamed Omar (36) za AFP. Temperature su dosegle 26 stepeni Celzijusovih, pet iznad normale.

Izgubljena u talasima

Prijetnja od nestajanja nanijela je veliki udarac imidžu grada koji voli da slavi svoje kosmopolitsko zlatno doba s početka 20. vijeka s art deko kafićima i elegantnim avenijama sa zgradama u pariskom stilu.

Mnogi Egipćani bili su užasnuti kada je tadašnji britanski premijer Boris Johnson upozorio da bi Aleksandrija mogla da nestane „pod talasima” na konferenciji o klimatskim promjenama COP26 u Glazgovu prošle godine.

„Da, ta prijetnja postoji, ali pokrećemo projekt da je ublažimo”, rekao je Kader.

Sadi se velik pojas trstike duž 69 kilometara obale. „Pjesak se za nju hvata i zajedno formiraju prirodnu barijeru”, objasnio je.

Uskoro će biti uvedeni i mehanizmi za uzbunjivanje i mjerenje talasa.

Bogato i drevno historijsko nasljeđe Aleksandrije posebno je ranjivo. Najviše je izložena tvrđava Kaitbaj iz 15. vijeka sagrađena na zemljištu na kojem se nekada nalazio poznati svjetionik, jedan od sedam čuda antičkog svijeta.

Budući da je konstantno pod udarom talasa, postavljen je grudobran od 5.000 ogromnih betonskih blokova da je štiti.

Još više ih štiti šetalište uz more iz 19. vijeka.

Uništavanje i obnova nisu ništa novo za grad koji je nekada bio dom Aleksandrijske biblioteke, najvećeg svjetskog hrama znanja koji su spalili vojnici Julija Cezara.

Ni njen savremeni nasljednik, blistavo zdanje na šetalištu nagnuto poput Sunčevog diska prema moru, niti ostatak grada ne mogu biti prepušteni vodenoj grobnici, rekao je Kader.

„Zapad ima moralnu odgovornost: mora pomoći suzbijanju negativnih posljedica klimatskih promena, koje su rezultat njegovog civilizacijskog i industrijskog modela“.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad