Najznačajnije antifašističko arhitektonsko obilježje u bivšoj Jugoslaviji decenijama je zapušteno i ostavljeno kao ruševina. Nakon što je preživjelo rat 1990-ih, Partizansko groblje u Mostaru sada se suočava sa svojom najvećom prijetnjom – i mogućim nestankom – jer organizovani neofašisti namjeravaju da unište nekropolu i sve što ona predstavlja, piše britanski Guardian.

Mala grupa stanovnika i aktivista bori se da zaštiti groblje i njegovu historiju za buduće generacije, ali sa nedostatkom političke volje i suočeni sa strahom od zastrašivanja i napada, pred braniocima nekropole je teška borba.

Mostar je grad koji treba da posjeti svaki turista u Bosni i Hercegovini, piše Guardian. Njegov Stari grad ima predotomanske, otomanske, mediteranske i zapadnoevropske arhitektonske karakteristike, a obnovljeni Stari most datira iz 1459. godine. Svakog proljeća i ljeta Stari grad posjećuju desetine hiljada izletnika i bekpekera, a ipak samo 10 minuta udaljena još jedna jednako važna historijska znamenitost nalazi se napuštena i djelimično uništena, te se malo turista usuđuje da je vidi.

Izgrađeno između 1959. i 1965. godine, Partizansko spomen groblje je park posvećen jugoslovenskim partizanima koji su poginuli boreći se protiv Nezavisne Države Hrvatske – marionetske države nacističke Njemačke i fašističke Italije. Sagradio ga je i projektovao poznati arhitekta Bogdan Bogdanović, uvršten je kao nacionalni spomenik i nekada je bio označen kao dragulj Mostara.

Bogdanović je dobio zadatak da uradi desetine spomenika i spomen-obilježja širom Jugoslavije poslije Drugog svjetskog rata. Njegovi spomenici bi se uklopili u pejzaž, ponekad i sami postajući dio prirode. Osnovna poruka njegovih dijela bila je „život pobjeđuje smrt“; bile su zamišljene kao javni parkovi, mjesta svakodnevnog života na kome će se spajati živi i mrtvi, navodi Guardian.

Svaki Bogdanovićev spomenik podignut je sa namjerom da obilježi zajednički početak svih etničkih grupa koje su činile Jugoslaviju. Partizansko groblje bilo je njegov najpoznatiji i najistaknutiji dizajn, eksplicitno zamišljen kao „grad mrtvih“ okrenut prema „gradu živih“, kako bi podsjetio Mostar na podnesene žrtve.

Tokom Drugog svjetskog rata Mostar je bio poznat kao Crveni grad zbog posebno snažnog otpora koji su pružali borci srpske, hrvatske, bošnjačke, jevrejske i druge nacionalnosti, piše Guardijan. Većina partizana koji su poginuli bili su veoma mladi, zbog čega je kamenje unutar ovog spomenika dizajnirano kao posječeno drveće i simbolizuje palu mladost.

„Naslijeđe možda nije važno za mlade ljude, ali ipak mislim da je veoma važno dovesti ih ovdje. Jer bez prošlosti nemate budućnost, a ako ne prihvatite svoju prošlost, ne možete da gradite svoju budućnost“, rekla je Edita Vučić, profesorica Univerziteta u Mostaru, koja redovno dovodi svoje studente na Partizansko groblje. Mnogi od njih ga nikada ranije nisu posjetili.

U martu 1992. na groblje je ispaljena granata i zvuk je odjeknuo gradom kao upozorenje, označavajući nadolazeći koji će još jednom opustošiti i podijeliti Mostar, piše britanski list. Trideset godina nakon završetka borbi, grad ostaje podijeljen. I kao i Mostar, nekropola izaziva podijeljena mišljenja, zbog čega je postala ogorčeno ideološko bojno polje.

Sead Đulić, pozorišni reditelj i predsjednik Nacionalnog udruženja antifašista, uvijek je prvi u redu da brani ovo mjesto. On tvrdi da je nekropola više od groblja:

„Ovo je naš Кip slobode, naš trijumfalni luk, naš Tadž Mahal. To je svetkovina života i Mostara. Izgrađen je kao grad mrtvih koji je odraz grada živih za grad koji je toliko izgubio“, kaže Đulić za britanski portal.

Danas vrlo mali broj stanovnika Mostara posjećuje Partizansko groblje, žaleći se da je ovo mjesto preplavljeno mladima koji piju i drogiraju se. Neki stanovnici i političari bi više voljeli da Spomen park nestane, tvrdeći da je to komunistička relikvija iz prošlosti, a ne dio „njihove historije“. Кada Đulić i drugi antifašisti posjete mjesto na polaganju cvijeća, potrebna im je policijska zaštita, jer je na dane komemoracija bilo sukoba sa desničarskim grupama.

„Sada može biti opasno čak i pričati o nekropoli, a kamoli da je posjetite“, objašnjava on.

Posljednjih godina neofašisti su postepeno vandalizovali ovo mjesto kukastim krstovima i simbolima ustaša – hrvatske nacističke marionetske države tokom Drugog svjetskog rata. Hrvatska katolička crkva također je zauzela stranu, tvrdeći da im je zemljište na kojem se nalazi Partizansko groblje oduzeto kasnih 1960-ih i poričući da na tom mjestu ima ljudskih ostataka, navodi Guardian.

Jedan od skorašnjih napada na Groblje bio je u junu 2022. godine, kada je razbijeno na stotine kamenog cvijeća sa imenima antifašističkih boraca, njihovim mjestima rođenja, mjestima i godinama gdje su i kada poginuli. Na ulaznim stubovima sprejom su bili ispisani kukasti krstovi.

Gradonačelnik Mostara Mario Кordić opovrgava tvrdnju da su napade organizovale lokalne fašističke grupe i umjesto toga za vandalizam okrivljuje pojedince. Lokalna policija je saopštila da nema svjedoka, tako da nisu mogli da istraže napad iz juna 2022. Neki u gradu tvrde da je neaktivnost policije dio problema i dokaz da su u igri šire političke snage.

Mala grupa stanovnika, arhitekata i aktivista u Mostaru sada se bori za zaštitu nekropole i njene historije za buduće generacije.

U martu 2023, lokalna arhitekta Senada Demirović i njena organizacija Urban House IDEAA uspješno su pokrenuli inicijativu da Partizansko memorijalno groblje bude uvršteno među sedam najugroženijih spomenika i lokaliteta kulturnog naslijeđa grupe Europa Nostra u Evropi, kao pokušaj da se u posljednjem trenutku privuče pažnja međunarodne zajednice i ovaj kompleks spasi. Međutim, suočeni sa nedostatkom političke volje i finansijskih sredstava, teškim uslovima života širom Bosne i Hercegovine nakon rata 1990-ih i strahom od zastrašivanja u podijeljenom gradu, branioci groblja pred sobom imaju tešku borbu.

Marina Mimoza, lokalna umjetnica, želi da odvoji ovaj prostor od politike. Ona posmatra memorijalno groblje jednostavno kao jedno od najvećih dijela land arta u zemlji. Кao dio svoje instalacije, osvjetljava lokaciju noću svećama.

„Ovo mjesto uvijek posmatram van političkog konteksta. Htjela sam da učinim nešto jednostavno i spontano sa svjetlom – da podsjetim Mostarce na ljepotu ovog mjesta“, rekla je ona.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad