Direktor Kamernog teatra '55 i proslavljeni bh. glumac Emir Hadžihafizbegović, kazao je u Danu uživo da je danas značajan datum za Sarajevo, te da je počašćen i i sretan što je prije dvije godine dobio Šestoaprilsku nagradu.
Svim građanima Sarajeva čestitao je 6. april, rekavši “da u zdravlju i rahatlkuku dočekaju i sljedeći”.
Prokomentarisao je današnje proteste građana Sarajeva.
“Legalista sam i protesti su potpuno legitimna i demokratska stvar. Žao mi je da se protesti dešavaju 6. aprila na dan koji obilježava oslobađanje Sarajeva. Nekako, volio bih da se desilo nekog drugog datuma. Čini mi se da broj onih koji su izašli da protestuju jako je mali. Manje od jedan posto je izašlo na proteste. Možda je to zbog vremenskih uslova i zbog korone. Nisam dobro upratio krajnji cilj protesta – je li to protiv svih nivoa vlasti, protiv federalne ili kantonalne. Na vlasti je i pozicija i opozicija. Smeta mi ta Sarajevo-centričnost problema. Nije BiH samo Sarajevo i nije BiH problem samo u gradu Sarajevu”, rekao je.
Dodao je da je širi kontekst, te da ne misli da je kriva samo SDA.
“Unutar Federalne vlade participiraju i ministri iz drugih stranaka, unutar Vijeća ministara participiraju i iz Banjaluke, Mostara i drugih gradova. Uputiti oštricu i obračunavati se samo sa SDA nije korektno. Ni jedna stranka nije bezgrešna pa tako ni SDA”, istaknuo je bh. glumac, koji je i član Stranke demokratske akcije.
O predstavi “Schindlerov lift”, čija se premijera očekuje 22. aprila, kazao je da je jako ponosan na ansambl Kamernog teatra, i na sve ljude koji su radili na predstavi.
“Nije bilo lako u vrijeme pandemije završiti ovu predstavu. Uspjeli smo završiti. Odgovorno tvrdim da smo napravili najznačajniju predstavu poslije II svjetskog rata u BiH. Izgleda pretenciozno, samohvaljivo, ali je zaista tako. Publika će se imati priliku uvjeriti. Tretiramo jednu tabuiziranu temu. Prijedor je nepresuđeni genocid, sve te bijele trake, taj urbani genocid koji se tamo desio, je nešto na neki način bilo sakrivano i nepoznato široj javnosti. Sve do romana Darka Cvijetića”, rekao je.
Predstava šalje jednu univerzalnu poruku, dodao je, i taj zločin u Prijedoru se disperzirao u jednu priču o istraživanju geneze zla.
“Predstava ima jedan univerzalni kod. Ova predstava će izazvati interesovanje ljudi koji ne živi samo na prostorima bivše Jugoslavije. Odlučili smo da pik sa koronom se spusti da bismo mogli imati broj gledalaca koji je bio prije tri mjeseca dozvoljen od kriznog štaba. To je 70 ljudi. Vjerujemo da ćemo 22. aprila premijerno izvesti predstavu i četiri reprize. Za takvu jednu veliku predstavu igrati pred 30 ljudi – malo je. Čekamo da se smiri situacija. Nisam sklon teoriji zavjera, ali čini mi se da se ciljano ide na online kulturu, online pozorište, online film…”, istaknuo je, dodavši da kulturni radnici trebaju uputi apel kriznim štabovima.
Komentarisao je i uspjeh filma “Quo Vadis, Aida?” bosanskohercegovačke režiserke Jasmile Žbanić.
“Čekamo Oskara 25. aprila. Šta god da se desi 25. aprila i sada u Londonu (op.a. u utrci za dvije BAFTA nagrade), veliki je uspjeh ući među pet najboljih od 40 zemalja koje su konkurisale“, naglasio je.
Za kraj je poželio dobrodošlicu analitičarki Ivani Marić koja je imenovana kao vršiteljica dužnosti predsjednice Nadzornog odbora Javne ustanove Kamerni teatar ‘55.
