Čuvat će se Karahasanova djela u otvorenoj sehari sa djelima Goethea, Hajjama i pisaca i umjetnika koji su razumjevali źivot, ljubav i snove i Istoka i Zapada, napisao je u povodu smrti Dževada Karahasana, velikog bh. književnika, direktor Festivala Sarajevska zima Ibrahim Spahić.

Spahić navodi da je sa nevjericom primio vijest o Karahasanovoj smrti.

– U Teatru naše mladosti, Amfiteatru Doma mladih pisali smo Manifest o pozorišnoj umjetnosti. Znali smi ispijati natenane i salep i smreku, kod Sebilja opijeni poetikom prostora Starog grada. Bilo je to vrijeme kada stihovi Hajjama u Morića hanu nisu bili prekrivani ćilimima iz Perzije.

Sa Karahasanom smo u Sarajevu sa nestrpljenjem dočekali premijeru njegove predstave “Kralju ipak ne sviđa se gluma” na Sarajevskoj zimi – prisjeća se Spahić.

Godinama su zajedno pripremali dramski repertor Festivala koji je uspostavio novi ritam života grada iz “naše arkadijske, Austrijske kuće”.

– Vraćali smo se tada svom dijalogu o etici i estetici i putu od i do istine, nasem Manifestu. Isto to činili smo i kada smo se sastajali i rastajali u opsjednutom gradu, kao i u Narodnom pozorištu kada smo sarađivali i pripremili sa njegovim prevodom i predgovorom prvo IPC izdanje djela “Woyzeck”, “Leonce i Lena” i “Dantonova smrt” George Buchnera izvedena na sceni sa čudesnim glumcima Kuće na obali. U svim vremenima i okolnostima druženja sa nama je bila spisateljica Dragana Tomašević, izuetno senzibilna, plemenita saputnica Dževada Karahasana – navodi Spahić.

Kako ističe, Bosna i Hercgovina, Evropa i svijet humaniji su nakon čitanja djela pisca koji zna da odgoneta “Što pepeo priča”.

– Baština Karahasana je posvećenost studenata njegovom radu na univerziretima, interes književne kritike i potreba čitalaca za knjigama koje potpisuje. Lahka ti zemlja, dragi prijatelju Dzevade – piše Spahić.