Izložba u Sarajevu
"Mape Sarajevo 1992–1995": Djela nastala dok je grad živio između granata i tišine

Na Akademiji likovnih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu otvorena je izložba grafika "Mape Sarajevo 1992–1995", koja okuplja radove istaknutih bosanskohercegovačkih umjetnika, poput Dževada Hoze, Edina Numankadića, Nedžada Ibrišimovića, Fikreta Libovca i Amile Smajlović. Izložba je dio Internacionalnog festivala GRAD, a posjetioci je mogu pogledati do 25. septembra 2026. godine.
Oglas
Izložba "Mape Sarajevo 1992–1995" govori o umjetnosti kao jednom od načina otpora tokom opsade grada. Dok se Sarajevo branilo na prvim linijama, umjetnici su svojim radom čuvali njegov kulturni život i svjedočili da, uprkos ratu, grad nije prestao stvarati, živjeti i pružati otpor.
"Dok su nas oni branili životima i sa oružjem, mi smo iz grada davali jedan drugi vid otpora, pokazujući svijetu da mi ovdje nismo zamrli, da kultura i dalje postoji i, kao što je Pablo Picasso svojom Guernicom obilježio jedno razdoblje, ja smatram da su umjetnici grada Sarajeva na jedan fantastičan, historijski vrlo značajan način obilježili kulturu čovječanstva", kaže Daniel Premec, prodekan za nastavu Akademije likovnih umjetnosti.
Izloženi radovi tako danas vraćaju pažnju na jednu važnu stranu života u opkoljenom Sarajevu, na umjetnike i kulturne radnike koji su i u takvim okolnostima nastavili djelovati.
"Nije riječ samo o otporu. Riječ je o tome da usred najtragičnijih događaja tada u modernom svijetu oni otkrivaju onaj prostor koji omogućava slobodu, Munchov Krik za život i, naravno, za mir koji je došao pod nekom formulom nedovršenog mira, kao i inače kako se dešavaju ti svjetski ugovori u nekom prostoru kao što je Bosna i Hercegovina", ističe Ibrahim Spahić, art direktor Festivala GRAD.
Uz umjetnička djela, izloženi su i tekstovi intelektualaca koji su svojim radom obilježili kulturni život Sarajeva tokom ratnih godina.
"Od teoretičara umjetnosti profesora Sadudina Musabegovića, koji nažalost nije sa nama, ili Ibrahima Krzovića, historičara umjetnosti, ili književnika kao što je naš dragi Abdulah Sidran, koji isto, nažalost, nije sa nama. Svako je na sebi svojstven način dao doprinos i pečat. Tako da ove mape i sve ono što ide uz njih predstavlja kulturno-historijski pečat, nešto što ja smatram od planetarnog značaja, nešto što ne vezujem samo za Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu", smatra Daniel Premec, prodekan za nastavu Akademije likovnih umjetnosti.
U gradu koji je tih godina živio između granata i tišine, nastajala su djela koja su nadživjela svoje vrijeme. "Mape Sarajevo 1992–1995" danas čuvaju trag tog stvaranja i podsjećaju da se historija jednog grada ne ispisuje samo onim što je preživio, već i onim što je, uprkos svemu, uspio stvoriti.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare
Oglas
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare
Oglas