Zemaljski muzej BiH slavi 136 godina od osnivanja. Oko tri miliona eksponata nalazi su u ovoj instituciji kulture, koja još uvijek nema riješen pravni status, a samim tim ni finansiranje. No, prema statistikama, Zemaljski muzej je u 2023. godini poslovao bolje nego u godini prije.
Najstarija naučno-obrazovna institucija u našoj zemlji – Zemaljski muzej BiH u 136 godina postojanja, prošao je kroz razne faze. Iako još uvijek nije riješen pravni status ove institucije, najveći problem je manjak stručnog kadra.
“Najdeficitarniji smo na odjeljenjima za etnologiju, dijelovi odjeljenja za prirodne nauke, ali i na arheologiji koja ne bi trebala imati te problema, dio problema je i u finansijama, jer mi imamo barem 40 upražnjenih radnih mjesta”, kazao je direktor Zemaljskog muzeja BiH Mirsad Sijarić.
Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine čuva oko tri miliona eksponata, od kojih je veći dio izložen u stalnim izložbenim postavkama, a dio se nalazi u depou muzeja.
“Radi se o predmetima koja se čuvaju na sva tri odjeljenja, za arheologiju, etnologiju i prirodne nauke, i tu svakako prednjači odjeljenje za prirodne nauke, jer je svaki insekt, svaka baja jedan inventar. S jedne strane imamo najpoznatiji predmet to je Sarajevska hagada, s druge strane imamo neke predmete koji se nalaze u depoima koji možda nisu izloženi u stalnoj postavci a koji su vrlo zanimljivi”, kazala je zamjenica direktora Ana Marić.
Uz stalne izložbene postavke na sva tri odjeljenja, Zemaljski muzej BIH, povodom 136 godina postojanja, otvorio je novu stalnu postavku “Vodozemci i gmizavci Bosne i Hercegovine”.
“Ima za cilj prikazati 53 autohtone vrste koje žive u BiH. To su sve vrste koje su otkrivene do 2024.godine. Ovdje možemo vidjeti dvije skupine životinja, u pitanju su vodozemci i gmizavci. Predstavljamo i dva fosila, odnosno fosil zmije koja je naseljavala BiH prije stotinu miliona godina i fosili zmije su izuzetno rijetki u svijetu i vrlo se rijetko koji muzej može pohvaliti da ima fosil zmije”, dodao je autor izložbe Adnan Zimić.
U ovoj godini nastavit će se sa sanacijskim i građevinskim radovima u Zemaljskom muzeju. Nakon završetka centralnog dijela Botaničke bašte, krenut će se s obnovom južnog dijela muzeja.
“To je onaj dio koji gleda prema Vilsonovom šetalištu, trenutno tamo ne možete vidjeti jer je sve zaraslo, grozno i doslovno ljudi bacaju smeće preko ograde, tako da to moramo konačno riješiti”, dodala je Marić.
U obnovu južnog dijela Botaničke bašte bit će utrošen dio prihoda od Festivala svjetla.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!