Od Oscara do dna: "Blizu smo godina u kojim nećemo imati nijedan bh. film"

Nedostatak filmskog centra i televizijske podrške

Begić je potvrdila ocjene kolege Faruka Lončarevića s Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevu, ističući da Bosna i Hercegovina nema sistemsko rješenje koje imaju zemlje u regionu i Evropi.

"U regionu, da ne idemo u svijet ili u Evropu, način na koji se finansiraju filmovi ide preko, dakle javni novac se raspoređuje uglavnom preko filmskih centara. Mi takav jedan filmski centar nemamo. Kad se ide ili na festivale ili kad se filmovi razvijaju, produciraju, ulaze u postprodukciju, to je tako organizovano da se radi preko jednog modernog filmskog centra", pojasnila je Begić.

Dodala je da televizije više nisu koproducenti filmova, te da ne postoji sistem poticaja za strane produkcije:

"Njima se vraća dio uloženog novca koji oni troše ovdje na naše radnike, naše hotele, hranu i slično. Međutim, i taj segment kod nas nije dugo postojao. Tako da, nažalost, nemamo nekih mnogo dobrih vijesti. Uprkos tome, ljudi snimaju, evo, ja sam ušla u snimanje svog novog filma i mi svi spremamo svoje projekte. Nažalost, više se moramo orijentisati prema vani nego prema Bosni i Hercegovini, nadajući se da ćemo eventualno moći ući u tu kategoriju koproducenata, ako već ne možemo biti većinski."

Problemi s Fondacijom: "Moramo krenuti ponovo od nule"

Govoreći o svom novom projektu, rediteljica je objasnila koliko poništavanje konkursa šteti filmskim radnicima.

"Ja sam s ovim novim projektom ušla u neku treću godinu rada na filmu. Naravno, mi smo dobili sredstva od Kantona i iz Fondacije smo imali odobrena sredstva. Nažalost, taj konkurs je poništen, tako da u tom nekom smislu moramo krenuti ponovo od nule. To nam je sve, naravno, odgodilo finansiranje i iz međunarodnih izvora, zato što vi morate imati prvo sredstva iz zemlje iz koje dolazite da biste išli na međunarodne nivoe", istakla je Begić.

Naglasila je da, iako se film događa u Sarajevu, njeni budući planovi zaobilaze BiH:

"Ja radim kao da će vječno biti mir, jer nemam drugog izbora, dakle borim se da na različite načine, iz različitih izvora i strana, nađem sredstva kako bih taj film snimila. Film se događa u Sarajevu, dakle sva ta sredstva, velika većina sredstava, će se ovdje potrošiti, ali već sljedeći film koji spremam, koji je bio u Berlinu na produkcijskom marketu, neće imati nikakve veze s Bosnom i Hercegovinom. Vi se ovdje borite maksimalno da ispričate naše priče, domaće priče, ali s obzirom na to da to ne nailazi na veliko razumijevanje niti interes nekih kulturnih politika, onda pronalazite neko svoje mjesto vani."

Poticaji i usitnjavanje vlasti

Osvrnula se i na osnivanje kantonalne Fondacije za kinematografiju.

"Pa to jeste dobra vijest. Mislim, ako ta Fondacija zaživi, a nadam se da hoće. Nažalost, znate, kod nas je vlast podijeljena na previše nivoa i onda, kada neki taj državni zamajac, kada je kultura u pitanju i mnoge druge stvari, ali evo konkretno govorimo o filmu, ne funkcioniše, ne možemo računati na finansiranje iz tog nivoa, federalni očigledno ne funkcioniše i onda se svodimo na kantonalni nivo. Dakle, mi se usitnjavamo u tom nekom smislu", mišljenja je Begić.

Posebno je istakla važnost poticaja za privlačenje stranih produkcija:

"Na osnovu tih poticaja u regionalnim državama razvile industrije, dakle i u Hrvatskoj i u Srbiji, dok je sve funkcionisalo, ljudi su mnogi živjeli godinama od tih stranih produkcija koje su dolazile i snimale svoje projekte, serije, filmove u Srbiji ili Hrvatskoj, zato što su mogle za ono što su potrošile u tim zemljama da vrate određeni procenat po završetku."

Zakon o kinematografiji: "Nije mi više jasno ni u čemu je problem"

Na pitanje o neusvajanju Zakona o kinematografiji, Begić kaže da situacija djeluje potpuno zamršeno.

"Ja u ovom trenutku stvarno ne vidim, više mi nije jasno ni u čemu je problem, jer od različitih strana dobivate različite informacije, onda postoje uvijek neka obećanja da se to riješi, ali očigledno tu ne postoji dovoljno političke volje, ne postoji dovoljno zajedništva, ne postoji dovoljno vizije... Mi smo predložili i taj nacrt zakona davno, predložili smo i neka rješenja za osnivanje filmskog centra, predlagali smo razne stvari, evo uključivali smo se kada nam se dao prostor da i učestvujemo u tim rješenjima, ali evo ništa nismo napravili, ni dokle nismo stigli, tako da ta neka naša volja niti borba nije urodila plodom", istakla je.

Poređenje sa regijom: "Milion eura za jedan hrvatski film"

Rediteljica je navela konkretne cifre koje pokazuju koliko BiH zaostaje za susjedima.

"Susjedne zemlje nisu imale ni blizu uspješne autore, autorice, niti filmove kao mi, ali su oni jednom kulturnom politikom, ulaganjem, vizijom, uspjeli da dođu do rezultata i sad su daleko, daleko, daleko ispred nas. Znači, ja ne volim, baš me nekako daje neki loš osjećaj, neki osjećaj da smo toliko nisko pali, kada recimo kažem da jedan samo film kojeg finansira Hrvatski audiovizuelni centar, jedan hrvatski film, može dobiti milion eura. Dakle, kad ljudi apliciraju na konkurs tog audiovizuelnog centra, neki od uspješnih autora dobiju najnormalnije milion eura od tog jednog fonda", kazala je Begić te dodala:

"Njihovi budžeti su od 10 miliona, pa je to i u Srbiji dok se nije ovo sve i kod njih zaustavilo. Oni su se primakli godišnjem budžetu od 10 miliona eura, Hrvatska mislim da ga je premašila, Slovenija ima 12 miliona eura budžet. Slovenija je manja zemlja nego Bosna i Hercegovina."

Begić je analizirala i razloge zbog kojih publika više gleda regionalne komercijalne filmove.

"Naravno da su ljudi zasićeni jer smo se često bavili teškim temama, ratnim temama ili poslijeratnim nekim problemima i ljudi žive te probleme i naravno da im je muka još da idu u kino i da gledaju svoju muku koju žive na svakodnevnom nivou. I naravno da je njima zanimljivije i da su ih vratile ove neke vesele, light teme, ali to je tek početak. Ja mislim kad bismo imali veću ponudu, ja zaista vjerujem, moji filmovi nisu na taj način komercijalni, ali oni imaju svoju neku stabilnu publiku, imali bi sigurno i veću publiku kada bi imali veći kontinuitet", naglasila je Begić.

Profitabilnost filma i ugled u inostranstvu

Pojasnila je da se uloženi novac vraća kroz snimanja, a ne samo box office.

"Ako vi imate sredstva koja će doći iz Crne Gore, Srbije, Makedonije, Danske, Francuske, Luksemburga, dio tog javnog novca fondova tih zemalja će se morati potrošiti u BiH zato što se film snima ovdje. I eto ga, već smo mi vratili uloženo zato što će ti ljudi koji dođu, ekipe koje dođu, odsjeti u našim hotelima ovdje, jest će našu hranu, naši će ljudi biti zaposleni... Tako da nije samo prodaja kino-ulaznica mjerilo", konstatovala je Begić.

Međutim, upozorava na gubitak ugleda:

"Mislim da je ovo sada sa ovim Jasmilinim (Žbanić op.a.) filmom dosta odjeknulo u tim međunarodnim krugovima kao jedna prilično velika sramota. Tako da, ljudi su svjesni sada situacije ovdje kod nas i to nam ne ide u prilog. Kvalitetni autori i autorice, da ne govorimo o mladima, će sve više tražiti svoje mjesto vani i kao da je to u neku ruku i cilj svih ovih opstrukcija. Da se zapravo sve ovdje što vrijedi, što je kvalitetno, što je reprezentativno, da se otjera, da se na neki način uguši, da se raspadne."

Prijetnja nestanka domaćeg filma

Na kraju, Aida Begić je upozorila na realnu opasnost da ostanemo bez domaće produkcije.

"Pa u suštini jeste [realna opasnost], znate. Jer sad evo mi, kad smo posljednji put imali debitantski film? Kod nas ljudi su sretni ako u 40. godini snime debitantski film. A bez te vrste kontinuiteta i bez, naravno, kontinuiteta rada i svih etabliranih radnika, može se dakle sigurno dogoditi da nemamo nijedan bosanskohercegovački film ili da eventualno imamo neke zaista filmove koji nisu vrijedni pomena", poručila je Begić.

Zaključila je navodeći da je uprkos svemu prinuđena biti optimista:

"Nadam se da će se situacija promijeniti. Očekujemo promjenu na bolje u svakom slučaju. Nemam drugu opciju nego da budem optimista, da vam iskreno kažem."

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad