Zajedničko porijeklo
Pravo značenje prezimena koja završavaju na 'ić' i 'ović'

Na Balkanu prezime nikada nije bilo puka formalnost. Završeci -ić, -ović ili -ević zapravo su trag porodične historije - poruka o porijeklu, profesiji predaka i načinu na koji su porodice preživjele vijekove ratova, migracija i siromaštva.
Lingvisti i historičari se slažu u jednom: ova tri sufiksa često govore više od porodičnih legendi i usmenih predanja.
Šta znači sufiks -ić?
Sufiks -ić potiče iz staroslavenskog jezika i u osnovi označava deminutiv ili potomka. U praksi je značio 'sin' ili 'mali od'. Petrović je doslovno sin Petrova, Jovanović potomak Jovana.
U vrijeme kada nije bilo prezimena u modernom smislu niti ličnih identifikacionih brojeva, zajednice su ljude prepoznavale po ocu ili glavi domaćinstva. To je kreiralo jasnu identifikaciju - znali ste kome pripadate i iz koje porodice potičete.
Slično tome, sufiksi -ović i -ević često su označavali širu lozu ili bratstvo, a ne samo direktnu liniju jednog pretka. U manjim sredinama, ovo je bilo pitanje sigurnosti i opstanka, jer je porodica bila osnovna društvena jedinica, prenosi Govorise.
Prezimena izvedena iz profesija i nadimci
Nisu sva prezimena izvedena od ličnih imena. Mnoga su povezana sa zanimanjima predaka. Kovačević, Lončarević, Mlinarević ili Kolarević jasno ukazuju čime se porodica bavila.
U društvu bez formalnih biografija i dokumenata, zanimanje je predstavljalo identitet. Prezime je praktično bilježilo zanimanje porodice i prenosilo ga kroz generacije.
Bonus video:
Postojala je još jedna, manje romantična praksa. Mnogi ljudi su svoja prezimena uzimali po nadimcima, fizičkim karakteristikama ili karakternim osobinama. Takva imena su jednostavno sačuvana, bez uljepšavanja i bez obzira na to kako danas zvuče. To je bio način da selo pamti ljude.
Majčina prezimena - skrivena historija
Iako se tradicionalno vjeruje da se prezimena nasljeđuju po muškoj liniji, historijski izvori pokazuju da to nije uvijek bio slučaj. Tokom ratova, epidemija i velikih migracija, mnoge porodice su ostajale bez muškog nasljednika.
U to vrijeme, žene su postajale hraniteljice domaćinstva, a prezime je formirano od njihovog imena. Prezimena poput Sarić, Marić ili Nedić često ukazuju na ovo porijeklo. To su tragovi vremena kada su majke i bake bile stubovi porodice i jedina garancija opstanka.
Promjena prezimena kao način preživljavanja
Dodatnu zabunu u istraživanju porijekla predstavlja činjenica da su ljudi u prošlosti često mijenjali prezimena iz praktičnih razloga: izbjegavanja poreza, bježanja od odmazde, političkog pritiska ili migracije na druga mjesta.
Dešavalo se da cijela porodica u jednoj generaciji usvoji novo prezime, brišući sve tragove starog. Zato mnogi ljudi danas ne mogu lako pratiti svoje porodično stablo u prošlost.
Historičari naglašavaju da ovo nije izuzetak, već uobičajena pojava na Balkanu.
Zajedničko slavensko naslijeđe
Važno je naglasiti da završeci -ić, -ović i -ević nisu specifični samo za jedan narod. Oni su dio šireg slavenskog jezičkog naslijeđa i prisutni su kod Bošnjaka, Srba, Hrvata i drugih naroda u regiji.
Drugim riječima - ova tri sufiksa više govore o zajedničkom porijeklu nego o razlikama.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare