U Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH predstavljena je monografija "Scenografija: Prostor za snove" historijat i umjetnički opus Narodnog pozorišta Sarajevo, koji obilježava 100 godina rada i djelovanja. Osim monografije, postavljena je i izložba "Scenografija kroz vrijeme".

Umjetnički izraz scenografa, njihova stilska opredjeljenja, sposobnost sinteze teksta, izvođačke energije i same scene – beskonačnog prostranstva kreativnosti, predstavljeni su u Scenografiji “Prostor za snove” idejne voditeljice Marijele Margeta Hašimbegović.

“Ideja je bila da radim na svojoj monografiji, kao scenografkinja koja dolazi iz ove srednje generacije. Međutim, kada sam vidjela koliki je arhivski materijal ostao koji nije na ovaj način dokumentovan nekako sam uspjela da tu pozitivnu energiju i svoje želje prenesem na svoje kolege i da oformimo tim entuzijasta i stručnjaka koji je radio na realizaciji ove monografije”, kazala je Hašimbegović.

Ova monografija je poklon Narodnom pozorištu Sarajevo za 100. rođendan.

“Često se kaže da pozorište ne može bez glumca i to je činjenica, ali evo pokazuje se da ne može ni bez scenografije. Bez obzira da li je to samo trg, tvrđava, crna, zatvorena, prazna kutija ili scena sa dirigovanom scenografijom, ona je uvijek prostor za igru na kojem se dešava ta čarolija. Kroz ovu monografiju, kroz historijat scenografije i likovne dimenzije u Narodnom pozorištu zorno je pokazano kakvi su sve bardovi radili na tim scenografijama, koji sve važni ljudi su obilježili historijat tog pozorišta”, kazao je Strajo Krsmanović, direktor Umjetničke galerije BiH.

Izložba “Scenografija kroz vrijeme”

Osim Pozorišta razlog za slavlje ima i Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti koji obilježava 60 godina rada, tim povodom izuzev monografije posjetitelji imaju priliku vidjeti i izložbu “Scenografija kroz vrijeme”.

“Osim scenografa, arhitekata, također bih izdvojila da je kroz stogodišnju povijest sarajevskog Narodnog pozorišta prošlo preko 160 istaknutih i značajnih imena. Kada se podigne pozorišna zavjesa scenografija je prva što gledalac i publika primjeti, zapravo to je taj neki prvi dojam, impresija scenske čarolije. Istakla bih, pored ostalih, značajna imena iz svijeta likovne umjetnosti kao što su Roman Petrović, Hakija Kulenović, Zuko Džumhur, Afan Ramić, Safet Zec, čije orginalne skice imate po prvi put priliku i da pogledate”, kazala je Amina Abdičević, savjetnica u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti.

Zbirke svojevrsnih antikviteta monografije i postavke svjedočanstvo su identiteta i bogatog umjetničkog stvaralaštva ove dvije institucije i kulturnog života Bosne i Hercegovine.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad