Proslavljeni rad "Zaborav ubija" sarajevskog umjetnika Andreja Đerkovića, zvanično je postao dio kolekcije Museum für Gestaltung (Muzej Dizajna) u Cirihu. Originalni primjerak ovog rada za muzejsku kolekciju, kurirala je kustosica zbirke plakata Dr. Bettina Richter.

Kao dio Sveučilišta za umjetnost u Zürichu, Museum für Gestaltung od 1875. godine prikuplja predmete svakodnevne i umjetnički sofisticirane kulture dizajna i sastoji se od četiri zbirke međunarodnog značaja – dizajn, grafika, primijenjena umjetnost i plakati. Muzejska zbirka plakata, jedan je od najopsežnijih i najvažnijih arhiva te vrste u svijetu i sadrži više od 380.000 plakata, uključujući političke, komercijalne i kulturne plakate od njegovih početaka sredinom 19. stoljeća do danas.

Uz glavna pitanja grafike i tipologije, zbirka se također usredotočuje na društveno-političko razumijevanje dizajna, budući da plakati na jedinstven način odražavaju estetske i društvene procese određenog razdoblja. U kolekciji se nalaze imena vodećih svjetskih dizajnera i umjetnika kao što su Oliviero Toscani, Shepard Fairey x Obey, René Burri, Sophie Taeuber-Arp, Max Bill, Hans Erni i drugi.

Andrej Đerković (Saopćenje)

Saopćenje

Saopćenje

Saopćenje

Saopćenje

Muzej u Cirihu (Saopćenje)

U nedostatku racionalnih razmišljanja o našoj prošlosti ni nakon tri i pol decenije, rad “Zaborav ubija” iz 2005. godine koji je s aktualnim ratovima u Ukrajini i Palestini dobio svoj referentni okvir, je reakcija na agresivnu kampanju protiv pušenja (koja je u nekim zemljama propisana zakonskom regulativom), u vremenu kada riječ smrt postaje jedna od sasvim uobičajenih riječi iz novinarskog vokabulara.

Na kutiji cigareta kultne sarajevske Drine umjesto standardne tekstualne oznake “Pušenje ubija.“ (koja je u BiH uvedena tek 2011.godine) nalazi se Ðerkovićeva naznaka “Zaborav ubija”. Rad koji je urađen u limitiranoj ediciji u suradnji sa Fabrikom Duvana Sarajevo (FDS), potpisan je od strane autora i udruge “Majke enklava Srebrenica i Žepa”, te numerisan od 001 do 800. Ovaj rad je posvećen onima koji misle, da pušenje ubija više no ljudska um, a i nama koji mislimo da oni tako ne misle.

“I kao svjedoci želimo svjedočiti o tom vremenu. Ili možda zaboraviti da smo preživjeli. I da neki nisu preživjeli. Andrej Đerković nam, međutim, ovdje svojom kutijom bijele ‘Drine’ kaže da zaborav ubija. I one čija su imena ovdje ispisana. I one koji misle da ih to što ne čitaju štiti od mogućnosti da budu pročitani. Pa makar za zaboravom čeznuli kao za cigaretom. Ako mislite da to nije umjetnost nego samo nezgodna dosjetka, pokušajte zaboraviti. Umjetnost nas u svojim začudnijim oblicima katkad uspijeva izbaciti iz našeg uobičajenog načina viđenja ili čitanja stvarnosti“, navela je kustosica zbirke Bettina Richter.

Iz govora Predraga Lucića na otvorenju izložbe „8372 Nisu došli“ u splitskoj Palači Milesi, objavljenog u Feral Tribune 16. januara 2008.

Simbolika ovog rada dobila je još više na značaju gašenjem, prije nekoliko godina Fabrike Duhana Sarajevo (FDS) koja je proizvodila originalne cigarete Drina, čijim je nestankom, ovaj umjetnički rad postao i historijski artefakt.

Rad je u okviru zvaničnog obilježavanja desetogodišnjice pada Srebrenice premijerno prikazan 11.jula 2005.godine u Sarajevu i Londonu, te je istog dana objavljen u utjecajnim švicarskim dnevnim novinama Tages Anzeiger u Zürichu. Nakon toga je prikazan u Amsterdamu, Zagrebu, Ženevi, Antwerpenu, Marseilleu i Barceloni.

U periodu 2006/2007/2008, u selekciji Melihe Husedžinović prikazan je u okviru izložbe „Reciklirano“ u Nacionalnoj galeriji Makedonije (Skoplje, Makedonija), Cankarjevom domu (Ljubljana, Slovenija), Centru za suvremenu umjetnost – Dvorac Petrovića (Podgorica, Crna Gora) Dvorac kralja Nikole (Nikšić, Crna Gora), Galerija Velimir A. Leković (Bar, Crna Gora), Collegium Artisticum (Sarajevo, Bosna i Hercegovina), Galéria Slovenskej výtvarnej únie SVÚ (Bratislava, Slovačka) i Palais Pallfy (Beč, Austrija).

Rad je također 2007.godine, predstavljen u sklopu izložbe „8732 Nisu došli“ (Anur Hadžiomerspahić, Ajna Zlatar, Tarik Samarah, Andrej Đerković, Šejla Kamerić) koja je u periodu 2006/2008 bila postavljena u Muzeju Mimara u Zagrebu, Tvrđavi Sponza u Dubrovniku, Galeriji Kortil u Rijeci, Palači Milesi u Splitu i dvorcu Eltz u Vukovaru i koja je Laureat nagrade Ivo Kalina.

Na poziv ugledne povjesničarke umjetnosti i kustosice Bojane Pejić, rad je 2008.godine selektovan za 49. Oktobarski Salon u Beogradu (Srbija). U povodu veoma značajne kolektivne postavke istaknutih bosanskohercegovačkih umjetnika “Memory Lane” koju je u junu 2014.godine u pariškoj “galerie du jour – agnés b.”, postavio likovni kritičar i galerista Pierre Courtin, te su tom prilikom, Andrej Ðerković i “Galerie du jour – agnés b.” zajedno publikovali limitiranu ediciju od 300 primjeraka Ðerkovićevog rada “Zaborav ubija.”.

Nakon Pariza, rad je u julu 2014., bio izložen u Istanbulu (Turska) i Ateni (Grčka). U oktobru iste godine “Zaborav ubija.” predstavljen je u okviru “Verão Azul” u Lagosu (Portugal), čije je izdanje za 2014. dobilo ime po djelu, a u decembru te godine je izloženo u središnjoj ulici Hamri u Bejrutu (Libanon). Na dvadesetu obljetnicu pada Srebrenice 2015. godine, djelo je bilo izloženo u Vaduzu (Kneževina Lihtenštajn) i Vasastaden u Göteborgu (Švedska), te je okviru obilježavanja ove simbolične obljetnice srebreničke tragedije, sarajevska galerija Duplex 100m2 u suradnji sa autorom, postavila ovaj rad na fasadu galerije.

U januaru 2017. godine, rad je pod komisarijatom Nicolas Vuadensa predstavljen na Universidad de la República u Montevideu (Urugvaj), te iste godine po izboru žirija, prikazan je u okviru THE ARTBOX.PROJECT Basel 1.0 na Euroairport u Bazelu (Švicarska). Godine 2019, u sklopu retrospektivne izložbe “A Visual Protest – The Art of Banksy” u Museo delle Culture (MUDEC) u Milanu (Italija), u suradnji sa Gradskim Odjelom za Kulturu Milana kao dio kampanje javnog angažmana koja održava koherentnost s Banksyjevom poetikom i izvan muzeja, Ðerkovićev rad “Zaborav ubija.” postavljen je na nekoliko lokacija u kvartu Zona Tortona koji okružuje sami Museo delle Culture (MUDEC). U januaru 2021, bio je predstavljen na jubilarnom 10. Sarajevskom likovnom salonu u galeriji Collegium artisticum u Sarajevu, te krajem iste godine i u Centru za savremenu kulturu KRAK u Bihaću (Bosna i Hercegovina) u sklopu kolektivnog postava “The Sarajevo Storage – Collection Pierre Courtin“, koji je godinu dana poslije bio postavljen u Museo della città di Suasa u Italiji.

Rad “Zaborav ubija.” nalazi se u kolekcijama MACBA Museu d'Art Contemporani de Barcelona (Barcelona), Muzej Nevinosti (Istanbul), Museum für Kunst und Gewerbe (Hamburg), Musée d'Art moderne et contemporain (MAMCO) Genève, MUSPAC Museo Sperimentale d’Arte Contemporanea (l’Aquila) i Kolekcija Oktobarskog salona (Beograd).

Andrej Ðerković rođen 1971. godine u Sarajevu. Završio je Školu Primijenjenih umjetnosti u Sarajevu, odjel Grafički Dizajn. Samostalno izlagao u Ukrajini, Argentini, Državi Palestini, Sjevernoj Irskoj, Danskoj, Crnoj Gori, Kanadi, Švicarskoj, Italiji, Španjolskoj, Nizozemskoj, Srbiji, Francuskoj, Hrvatskoj, Engleskoj, Makedoniji, Turskoj, San Marinu, Sloveniji, Njemačkoj, Bosni i Hercegovini, Grčkoj, Urugvaju, Australiji, Belgiji, Alžiru, Gruziji, Kneževini Lihtenštajn, Portugalu, Libanonu, Albaniji, Švedskoj, Vatikanu, Meksiku, Brazilu i na Novom Zelandu i Kubi. Jedan je od osnivača Kolekcije ARS AEVI Muzeja Suvremene umjetnosti Sarajevo. Član ULUPUBIH.

Radovi mu se nalaze u kolekciji Fototeca de Cuba La Habana, MACBA Barcelona, Museum für Kunst und Gewerbe Hamburg, Georgian National Museum Tbilisi, Museo sperimentale di arte contemporanea MUSPAC Aquila, Council of Europe Strasbourg, Harald Szeemann Archive / Getty Research Institute Los Angeles, Museo de la Solidaridad Salvador Allende (MSSA) Santiago de Chile, Umjetnicka galerija Bosne i Hercegovine Sarajevo, Museum of Innocence Istanbul, Centre de la Photographie Genève, Historijski Muzej Sarajevo, Narodni Muzej Crne Gore Cetinje, Musée Olympique – International Olympic Committee (IOC) Lausanne, International Commission for Missing Persons (ICMP) Den Haag, SCCA Sarajevo Centar za Suvremenu umjetnost, Muzej Jugoslavije Beograd, United States Information Agency (USIA) Washington D.C., Centre national du cinéma et de l’image animée (CNC) Paris, Union Internationale du Cinéma (UNICA) Filmarchiv Zürich, BM Centre of Contemporary arts Istanbul, Jewish Historical Museum Amsterdam, Memorijalni Centar Srebrenica, Musée d'art moderne et contemporain (MAMCO) Genève, Casa della Memoria Milano i drugi.

Uradio je fotografske portrete David LaChapelle, Jeff Koons, Marina Abramović, Alfonso Cuarón, Michelangelo Pistoletto, Emmanuelle Béart, David Byrne, Jean-Luc Godard, Isabelle Huppert, Bono Vox, Michel Hazanavicius, Sinéad O'Connor, Braco Dimitrijević, Catherine Deneuve, Jean-Hugues Anglade, Richard Galliano, Enki Bilal, Rachid Taha, Sebastião Salgado, Michael Lonsdale, Yann Arthus-Bertrand, agnès b., MC Solaar, Vincent Perez, Harald Szeemann, Magyd Cherfi, Christine and the Queens, Milo Manara, Costa-Gavras i drugi. Surađivao sa kompanijama Benetton, McCann, agnès b. i Swatch. Za dostignuća na polju kulture tokom opsade Sarajeva, nagrađen sa “The Certificate of Appreciation” Agencije Američke Vlade za informisanje (USIA). Živi u Ženevi.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad