Na današnji dan prije 133 godine osnovan je Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, najstarija bh. kulturno-naučna institucija.

Ta godišnjica je, kako smatra direktor te institucije Mirsad Sijarić, važna za sve koji su zaintersovani za neku vrstu razvoja i kontinuiteta. Ne samo u kulturi, već uopšte u društvenom živootu Bosne i Hercegovine.

“Ograničava nas, osim uslova u kojima radimo, živimo u posljednje vrijeme i činjenica da nismo uspjeli da riješimo status ove institiucije kao i ostalih šest institucija. To utiče na naše poslovanje i planiranje. Zemaljski muzej se u postojećim okolnostima može održavati, ali njemu nije potrebna održivost nego razvoj, planiranje”, naveo je Sijarić.

Direktor Zemaljskog muzeja je apelovao da se postigne dogovor po kojem bi ta institucija, kao i ostalih šest kojima nakon rata nije riješen pravni status, bila prebačena sa državnog na kantonalni nivo finansiranja.

Na manifestaciji obilježavanje 1. februara, dana kada je osnovan Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, ponuđen je veliki broj sadržaja.

Tako su posjetioci Muzeja imali priliku da vide primjerak pashalne Hagade, jevrejskog iluminiranog kodeksa, širom svijeta poznatog kao Sarajevska hagada. Sama hagada (hebrejski priča, kazivanje) predstavlja jednu vrstu zbirke vjerskih propisa i predanja unesenih u molitveni red obilježavanja Pesaha, praznika kojim se slavi oslobođenje Jevreja iz egipatskog ropstva.

Također je upriličeno i otvaranje izložbe “Tragom divljih orhideja” na Odjeljenju za prirodne nauke autorice Ermane Lagumdžija.

Postavka pruža posjetiocima priliku da se upoznaju sa malim draguljima bosanskohercegovačke flore koje su dio krajolika za sve one koji su dovoljno pažljivi da ih prepoznaju.

Autorica izložbe Ermana Lagumdžija istakla je da je na ovoj izložbi akcenat stavljen na autohtone vrste orhideja, tj. one samonikle orhideje koje rastu na području BiH.

“Ukupan broj je 69 autohtonih vrsta orhideja, dok neki autori tvrde da ih ima i 80. Orhideje Bosne i Hercegovine su predstavljene sa bosanskim kaćunom-bosanskom orhidejom”, navela je autorica izložbe.

Lagumdžija navodi da je na izložbi prikazano samo 20 autohtonih domaćih vrsta orhideja, te da su prikazane vrste koje su sa visokim stepenom ugroženosti, i to ne samo u BiH nego su i na međunarodnoj crvenoj listi.

“Orhideje su kao biljna porodica izuzetno osjetljive i one su izložene jakim ekološkim pritiscima, odnosno pritiscima čovjeka, zbog čega su zaštićene”, podvukla je autorica izložbe.

Kako je navela Lagumdžija, orhideje su zaštićene i Vašingtonskom konvencijom, tj. Konvencijom o međunarodnoj trgovini autotohnim biljnim i životinjskim vrstama.

“Na osnovu odredbi ove konvencije zaštićeni su čak cijeli rodovi u BiH. Ne samo vrste nego i cijeli rodovi orhideja”, naglasila je Lagumdžija.

Tokom dana biće otvorena i izložba “Predah” na Odjeljenju za etnologiju. Autori izložbe su Samir Avdić, Lebiba Džeko, Nirha Efendić, Ernis Šljivo, Lejla Bečar i Amar Zahiragić.

“Predah” je izložba posvećena tradiciji ispijanja kafe i uživanju u duhanu u bosanskohercegovačkoj kulturi i tradiciji. Ritual ispijanja kafe, kako je zapisano u programu, nalagao je da se svi poslovi i žurba na trenutak odlože, dajući kafi i duhanu značenje donositelja predaha i razbibrige.

Prošavši kroz historijski, kulturološki, ali i ekonomski put kafe i duhana, etnolozi su pokušali objasniti njihov značaj i utjecaj na kulturu ovdašnjih ljudi. Također, važan dio izložbe posvećen je cigaretama u toku rata – kao fenomenu predaha i oduška, ali i ulozi cigareta u ratu, u svojstvu platežnog sredstva, pri čemu je naglašavan njihov psihološki učinak na prosječnog čovjeka – prividan bijeg iz surove ratne svakodnevnice.