Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine obilježava 135. godišnjicu postojanja. Osim stalnih izložbenih postavki, pripremljen je bogat dodatni sadržaj, a ulaz za posjetitelje je slobodan. Poseban naglasak stavljen je na muzejsko izdavaštvo. Biblioteka Zemaljskog muzeja je prvi put otvorila svoje depoe i obradovala posjetioce viševjekovnim knjižnim fondom.

“U Biblioteci imamo preko 400 000 publikacija, a to su prije svega naučne discipline koje se proučavaju u Zemaljskom muzeju BiH. Tu su i veoma vrijedne, raritetne zbirke iz perioda Austrougarske. Priredili smo i izložbu o Glasniku Zemaljskog muzeja BiH, koji je počeo da izlazi godinu dana nakon osnivanja Zemaljskog muzeja”, rekla je voditeljica Biblioteke Zemaljskog muzeja BiH, Saliha Alijagić.

Veliku pažnju posjetitelja, tradicionalno privuče sarajevska Hagada.

“To je zbog toga što je jedan od naših možda najvažnijih eksponata, odnosno eksponat koji se jako rijetko viđa. On je izložen za javnost dva puta sedmično i prva subota u mjesecu, i vjerovatno zbog toga je i sada velika posjećenost”, kaže konzervatorica ZM BiH, Azra Bečević Šarenkapa, jedna od rijetkih osoba koja dodiruje Hagadu.

“Odgovornost je ogromna. Imamo posebne sisteme ko može da priđe Hagadi. Koleginica i ja smo te koje okreću stranu. Svaka dva mjeseca okrenemo stranu, iz razloga da zaštitimo Hagadu, da ne dođe do izbjeljivanja stranica. Mislim da mi taj proces okretanja stranica oduzme nekoliko godina života, jer imate u rukama nešto što je beskrajno vrijedno”, navodi Azra Bečević Šarenkapa.

N1

N1

N1

N1

N1

N1

N1

N1

Tokom obilježavanja godišnjice Zemaljskog muzeja upriličeno je nekoliko novih, privremenih izložbi, kao i prezentacija Fondacije ALIPH, koja je pružila finansijsku podršku muzeju:

“Fondacije ALIPH sa sjedištem u Švicarskoj je u protekle dvije godine izdašno pomogla rekonstrukciju velikog dijela muzejskih prostora. To je glavna stvar kojom se bavimo ovih dana, obilježavanje završetka projekta sa fondacijom koja nam je pomogla pri obnovi nekih glavnih depoa u kojima se čuva najviše materijala, pomogla da se riješe neka velika infrastrukturna pitanja, između ostalog pitanja smještaja materijala, jer to je ono što je nama dugoročno najvažnija stvar, a za to ne možemo dobiti novac u Bosni i Hercegovini”, navodi Mirsad Sijarić, v.d. direktor muzeja.

Na kraju, Sijarić navodi da još uvijek nisu zadovoljni posjećenošću muzeja. Tokom prethodne godine, Zemaljski muzej je posjetilo oko 100 000 osoba, ali je tek 40 000 ljudi platilo ulaznice. Ostali su posjetili Zemaljski muzej BiH tokom dana otvorenih vrata.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad