Zamislite situaciju – stižete kući poslije napornog randog dana, gladni, otvarate frižider i jede vam se kolač. Ne, teška srca kažete sebi, neću pojesti taj nezdravi kolač, nego ću uzeti zdravu lanenu pločicu. Možete odahnuti, jer naučnici kažu da niko ne može odlučiti šta je za vas zdravo, osim vas samih.

U slučaju kada jedemo nešto što nam se zapravo ne jede, stvara se osjećaj sitosti, ali ne i zadovoljstva. Nauka kaže da apsorbovanje hranljivih materija u znatnoj mjeri zavisi od uživanja u konzumiranoj hrani.

Ukoliko ste na dijeti i hranite se isključivo „zdravo“, bezukusno, jednolično, stručnjaci kažu da se zapravo hranite nezdravije nego što bi to bio slučaj kada biste uživali u hrani koju unosite. Istraživanjem iz 1977. godine, koje su svi previdjeli, došlo se do zaključka da se znatno više hranljivih materija apsorbuje iz hrane u kojoj smo istinski uživali.

Istraživanje je podatke prikupljalo na osnovu dvije grupe ispitanika. Jednu grupu činile su žene sa Tajlanda, a drugu Šveđanke. Obje grupe hranjene su južnoazijskim jelom, omiljenim među Tajlanđankama, a prilično omraženim među švedskim ženama. Žene sa Tajlanda apsorbovale su skoro pedeset posto više hranljivih sastojaka od Šveđanki, što je rezultiralo boljom ishranom i zdravstvenim beneficijama samog obroka.

Odlučni u namjeri da provjere da li zaista zadovoljstvo, a ne biološke razlike, ima uticaja na nutritivnu promenu, istraživači su izmjenili izgled istog jela – samljeli su ga u pire. Tajlanđanke su mislile da izgleda odvratno i kada su konzumirale obrok, sastavljen od identičnih sastojaka kao i prvi put, apsorbovale su sedamdeset posto manje gvožđa nego prvi put. Jele su isti obrok, ali nisu uživale u njemu.

Naš mozak je moćna mašina. Veliki dio sistema za varenje kontrolisan je signalima koje on šalje. Kada vam se dopada hrana koju jedete, mozak šalje signale da se ta hrana vari.

Podrazumijeva se, ako jedete krofne svaki dan za doručak, ručak i večeru, u jednom trenutku će vam se krofne smučiti. Možda ćete čak žudjeti za povrćem, koliko god to nevjerovatno zvučalo.

Vaše tijelo je pametno – često traži ono što mu treba. Sigurno vam se desilo da cijelog dana jedete male porcije zdrave hrane i pazite na to, a onda uveče odjednom osjećate da morate pojesti sladoled. Mozak je vjerovatno dobijao produžene signale gladi i sada želi da pojede nešto slatko i kalorično.

Nevolje se pojavljuju kada neke nagone isključujemo, a neke veličamo. To remeti prirodan tok stvari – stvara osjećaj krivice, frustraciju i dovodi do toga da jedemo velike količine hrane koju ne volimo. A samim tim apsorbujemo manje hranljivih sastojaka.

Pouka koja se može izvući iz ovog istraživanja bi bila – jedite ono što želite, kada to želite i prilagodite se svom tijelu. 

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.