Sekunda koja će izazvati globalnu glavobolju u svijetu

Lifestyle 10. feb 201513:43 > 13:53
Izvor: MorgueFile/ilustracija

Globalno vrijeme bit će ovog ljeta pomaknuto unaprijed za jednu sekundu. Malen je to korak za satove, ali je globalna glavobolja za dio čovječanstva koji upravlja velikim računarskim sistemima.

“Prijestupna sekunda” bit će dodana posljednjoj minuti 30. juna kako bi se Usklađeno svjetsko vrijeme (UTC), koje mjere iznimno precizni atomski satovi, uskladilo s astronomskim vremenom (UT1) temeljenim na, ponešto promjenjivoj, rotaciji Zemlje oko svoje ose.

Bez periodičnog dodavanja prijestupne sekunde razlika između UTC-a i UT1 stalno bi rasla. Znastvenici to pripisuju trajnom usporavanju Zemljine rotacije, koje uzrokuju razni prirodni fenomeni.

U ovom trenutku razlika je pola sekunde“, rekao je Andreas Bauch, fizičar u PTB-u (Physikalisch-Tehnical Bundesanstalt), nacionalnom njemačkom meteorološkom institutu, odgovornom i za utege i mjere.

Za nekoliko sedmica razlika će biti 0,6 sekundi“, dodaje Bauch. Po međunarodnom dogovoru, razlika između UTC-a i UT1 ne smije premašiti 0,9 sekundi.

Prijestupna sekunda uvedena je 1972. godine. Dosad ih je bilo 25. Dodaju se zadnjeg dana juna ili decembra. Astronomi iz Međunarodne službe za Zemljinu rotaciju i referentne sisteme (IERS), koji mjere rotaciju i uspoređuju ju je s atomskim satovima, moraju pola godine unaprijed najaviti promjenu vremena.

Atomska sekunda je po definiciji trajanje od 9,192,631,770 perioda zračenja koje odgovara prijelazu između dviju hiperfinih nivoa osnovnog stanja atoma cezija 133.

Astronomska sekunda je, pak, definirana kao 1/86400 dio srednjega Sunčevog dana. Pošto je Zemljina rotacija nepravilna, ova se dva vremena s vremena na vrijeme moraju uskladiti.

Da se razlika ne korigira, u nekom bi trenutku Sunce izašlo popodne“, rekao je Wolfgang Dick iz IERS-a.

Ta korekcija, međutim, može izazvati probleme. I dok će većina satova bez problema preskočiti sekundu, neki računarski sistemi neće. Kad se prijestupna sekunda dodavala 2012. to je izazvalo paralizu jednog dijela interneta i, primjerice, srušilo sistem rezervacije karata australske aviokompanije Qantasa.

Nevjerovatno je što mala sekunda može napraviti“, kaže Bauch i naglašava da što više procesi ovise o integriranom vremenu, to je veća mogućnost pogreške u kritičnom trenutku korekcije.

Lančane reakcije moguće su, primjerice, pri prijenosu energije dalekovodima jer se kalkulacije protoka računaju u mikrosekundama (milijunti dio sekunde). Prijestupna sekunda može izazvati pogrešnu računicu koja će aktivirati zaštitni sistem i automatski izbaciti mrežu.

Rezolucije u milisekundama (hiljaditi dio sekunde) koriste se u zračnom prometu, transkacijama na tržištu novca i pri satelitskoj navigaciji.

Pri takvim golemim orbitalnim brzinama, razlika od jedne sekunde bi satelite pozicionirala negdje sasvim drugdje“, objašnjava Bauch.

Prije korekcije vremena svi osjetljivi sistemi moraju su provjeriti, kaže Fiete Wulff, glasnogovornica njemačke agencije za zaštitu tržišnog natjecanja.

Osim mogućih problema i provjera, usklađivanje vremena i košta, pa nije čudo što prijestupna sekunda u svijetu baš ne izaziva oduševljenje. Sjedinjene Države su 2001. formalno predložile da se prijestupna sekunda ukine.

Protivnici prijestupne sekunde, a SAD-u su se u međuvremenu pridružile Francuska i Njemačka, namjeravaju ponovo pokrenuti to pitanje ne Svjetskoj radijskokomunikacijskoj konferenciji u novembru u Ženevi. Oni tvrde da bi odustajanje od koncepta dodane sekunde uklonilo rizike od pogreške, dodatni rad i troškove, ali “do korekcije u nekom trenutku ipak mora doći”, kazao je Dick.

Jedna je mogućnost, napominje, da se uvede korekcija “prijestupnom minutom” svakih sto godina.

Ali nakon tako mnogo vremena, nitko više ne bi znao kakvi bi problemi mogli iskrsnuti s usklađivanjem“, naglašava Dick.

Među zemljama koje se protive napuštanju prijestupne sekunde su Britanija, Kanada, Rusija i Kina.

Službeni London tome se protivi, među ostalim, jer bi to dodatno obezvrijedilo nulti meridijan u Kraljevskom opservatoriju u Greenwichu, nekad referentnu tačku mjerenja vremena. GMT je sada “samo” vremenska zona nultog meridijana i izgubio je status vremenskog standarda otkako su svjetske vlade usvojile UTC.

U ovom trenutku “pro” i “kontra” tabori su otprilike podjednake veličine. A za promjenu svjetskog vremenskog sistema odluka mora biti donijeta jednoglasno. “To se do novembra sigurno neće postići”, rekao je Dick.