Udisanjem zagađenog vazduha ne oštećuju se samo pluća. Nova istraživanja pokazuju da zagađenja iz vazduha imaju negativan uticaj i na mozak, kao i da mogu da utiču na promjenu načina razmišljanja.

Studija je utvrdila da dugotrajno izlaganje česticama, sumpor-dioksida i azot-dioksida dovodi do kognitivnih padova kod učesnika studije. Naučnici i zdravstveni zvaničnici i dalje rade na otkrivanju načina na koji zagađivači iz vazduha utiču na mozak.

“Pretpostavljamo da zagađen vazduh vjerovatno nanosi veću štetu bijeloj masi u mozgu, koja je povezana sa jezičkim sposobnostima”, kaže Ksin Zang, autor studije i istraživač sa Univerziteta u Pekingu.

Prethodne studije su otkrile da ženski mozak u prosjeku ima više bijele mase nego muški mozak, što znači da će oštećenja na bijeloj masi izložiti muškarce većem riziku od kognitivnog pada.

“Potrebno je još istraživanja da bismo razumjeli mehanizme”, primjećuje Zang.

Dok kineska studija ističe važnu vezu, trebalo bi je ponoviti da bi se utvrdilo kako zagađenje vazduha mijenja mozak, kaže Jonathan Samet, dekan “Colorado School of Public Health”.

Prema navodima Svjetske zdravstvene organizacije, 93 posto djece, mlađe od pet godina, svakodnevno udiše zagađen vazduh, što dovodi do problema u razvoju mozga i mnogih smrtonosnih bolesti. “Ovo je neoprostivo. Svako dijete treba da diše čist vazduh kako bi moglo da raste i ispuni svoj puni potencijal”, smatra generalni direktor SZO dr.

Tek u protekloj deceniji pojačala su se istraživanja o zagađenju vazduha i zdravlju mozga, primjećujući da se bolje razumije način na koji čestice ulaze u pluća, kao i način kako ih oblažu.

“Pluća su glavna vrata za ulazak tih čestica”, kaže Samet.

Kao i Zang, Samet kaže da je potrebno još istraživanja da bi se razumjeli tačni mehanizmi kojima čestice zagađenja ulaze u mozak, na koje funkcije utiču i koliko dugo tamo opstaju.

“Čestice bi mogle da stignu do mozga nazalnim putevima, odnosno kroz nos ili bi mogle da dospiju u krvotok”, kaže Samet.

Sumnja se da bi šteta mogla nastati i zbog upale. Pored pluća i mozga, studije su takođe povezale zagađenje vazduha sa lošim zdravljem srca i sa dijabetesom.

“Iznenađujuće je koliko je organa uključeno”, dodaje Samet.

Kako objašnjava toksikolog za životnu sredinu Dan Costa sa Univerziteta u Sjevernoj Karolini, to je zato što je unutrašnja struktura ljudskog tijela izuzetno povezana. Pokazalo se da zagađenje vazduha ne utiče samo na pluća, već i na srce, mozak i reproduktivni sistem.

“Kad nešto uđe u tijelo koje je potencijalno toksično, implikacije su svuda”, kaže on.

Njegov tim sumnja da zagađivači dopiru do mozga kroz krvotok. Sva krv koja napušta pluća prolazi kroz srce, gdje se potom ispumpava u ostatak tijela.

Costa sumnja da to aktivira imuni sistem, izazivajući upalu. Vremenom, previše toksičnih čestica mogu da izazovu previše upale.

“Mozak je težak organ za proučavanje”, napominje Costa.

Ovo relativno novo istraživanje je otežano zbog brojnih faktora koji mogu da izmijene hemiju mozga.

“Mozak ima tako složenu mrežu procesa kakvu drugi organi nemaju”, dodaje Costa.

Pored pluća i nazalnih puteva, čestice zagađenja mogu da dospiju i u crijeva, i to gutanjem vazduha. One mogu da se apsorbuju u zid crijeva i tako putuju do mozga.

Nedavna istraživanja pokazuju da je velika izloženost zagađenju iz vazduha povezana sa izmijenjenim mikrobiomima crijeva kod ljudi.

Istraživanje na miševima pokazuje da udisane čestice mogu da promijene sastav mikrobioma u roku od nekoliko nedjelja.

Promjene mikrobioma nedavno su povezane sa kognitivnim funkcijama, ukazujući da zagađenje vazduha može djelovati na mozak i ovim indirektnim putem.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad