Da li ste primijetili da je mnogo lakše posegnuti za nezdravom nego za zdravom hranom? To se ne događa bez razloga.
Nezdrave namirnice bogate nezdravim mastima i rafinisanim šećerima u mozgu aktiviraju iste centre za osjećaj zadovoljstva kao i droga, pa stvaraju zavisnost.
VEZANE VIJESTI
Poslije takve hrane možete se u početku osjećati prepuni energije, ali vrlo brzo tu euforiju zamijenjuje neraspoloženje, umor i pospanost.
S druge strane, zdrava hrana kakvu nazivaju i “živom hranom” svježa, organska i svježe kuhana hrana, rezultira sporijim i ravnomjernijim otpuštanjem energije, pa nema tih naglih oscilacija kao kod nezdrave, “nežive hrane”.
Osim toga, sve što pojedete utiče na rad vaših crijeva kao i na ravnotežu dobrih i loših bakterija od čega zavisi kako ćete se osjećati.
Od davnina je poznata povezanost crijeva sa sveukupnim zdravljem, i fizičkim i psihičkim.
Na sluznici crijeva smešteno je čak 100 miliona živaca zbog čega ih neki nazivaju i “drugim mozgom”. U njima se proizvodi oko 95 odsto serotonina, oko 50 odsto dopamina, neurotransmitora zaslužnih za dobro raspoloženje.
Probavni trakt je za čak sto triliona mikroba dobrih za naše zdravlje. Ali, ako se ravnoteža dobrih i loših bakterija u crijevima poremeti, vrlo lako možete postati lošije raspoloženi, umorniji i tjeskobniji.
Osim toga, u takvim situacijama može da se pojavi i nadutost, zatvor ili dijareja.
“Ako su dobre i loše bakterije u crijevima u neravnoteži, možete se razboljeti”, kaže svjetski poznati stručnjak za probiotike dr Alan Voker, direktor odjeljena za ishranu Medicinske škole Univerziteta Harvard.
Ako želite da saznate kako ono što ste pojeli utiče na vas, samo obratite pažnju kako se dugoročno osjećate nakon što nešto pojedete – dobro ili loše, i dobili ste odgovor na pitanje.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
