Disleksija je poteškoća u čitanju i jedna od najčešćih poteškoća učenja, a nerijetko se krivo interpretira te se može činiti da je dijete lijeno ili nezainteresirano, a zapravo samo ima poteškoće u čitanju.

Riječ je o jezičnoj poteškoći koju karakteriziraju teškoće pri kodiranju određenih riječi posebice kod učenja i pisanja. Osoba koja ima disleksiju može imati smetnje u brzini i točnosti kod čitanja neovisno o dužini riječi ili rečenica te poznatim ili nepoznatim riječima. Uz disleksiju se mogu pojaviti i druge poteškoće u učenju poput disgrafije ili poteškoća u pisanju, ADHD ili teškoće vezane uz manjak koncentracije, diskalkulija ili teškoće u rješavanju matematičkih zadataka i slično.

Disleksija se može liječiti uz pomoć edukativnih materijala, ali velik utjecaj imaju vježbe za disleksiju.

Uzrok i simptomi disleksije

Na nastanak disleksije kod djece mogu utjecati neurološki problemi pa su tako istraživanja pokazala kako određeni broj disleksičara ima smanjenu električnu aktivnost u lijevoj hemisferi koja je odgovorna za čitanje i pisanje. Konkretan uzrok još uvijek nije u potpunosti poznat, ali na nastanak mogu utjecati obiteljska anamneza, oštećenje mozga, smetnje u razvoju govora te traume. Disleksija nema povezanost niti utječe na inteligenciju djeteta, već je uglavnom riječ o tome da velik broj iznadprosječno inteligentne djece pati od ove poteškoće.

Simptomi disleksije mogu postati poznati već u predškolskoj dobi kada dijete ne može rastaviti riječ na slogove ili odrediti glasove u riječima. Bez obzira na to što pročitani tekst možda razumiju, teško će odgovoriti na konkretna pitanja o tekstu ako ga moraju sami pročitati.

Zbog toga što su simptomi disleksije poteškoće u učenju pjesmica, rima ili prepoznavanja slova u vlastitom imenu često se povezuje s niskom inteligencijom ili lijenošću što nije ni blizu točno. Simptomi disleksije se razlikuju od djeteta do djeteta, ali je glavni problem ne mogućnost sparivanja slova s glasovima. Kod djece s disleksijom nije dovoljno razvijena fonemska svjesnost te dijete neće moći bez poteškoća prepoznati i razlikovati zvukove u riječima.

Ovo su još neki poznati simptomi disleksije:

• neprepoznavanje rime i rimovanih oblika
• krivo izgovaranje riječi koje se upotrebljavaju svakodnevno
• nemogućnost povezivanja slova s glasovima
• premještanje ili umetanje glasova u riječi (primjerice umjesto trava – vatra, vrata)
• sporo ili ‘loše’ čitanje
• teško čitanje nepoznatih riječi
• pauze kod pričanja
• intenzivno korištenje poštapalica
• miješanje riječi koje slično zvuče
• poteškoće kod pamćenja datuma ili imena
• žaljenje kako je čitanje teško i zahtjevno
• teško razumijevanje da se riječi rastavljaju na slogove
• neuredno pisanje
• teško usvajanje stranih jezika

Liječenje disleksije

Da bi se ova poteškoća riješila, vrlo je važno prepoznati disleksiju i reagirati na vrijeme. Ranije prepoznavanje olakšava liječenje, ali i nastavak obrazovanja kod djeteta. Mnoga djeca zbog neprepoznate disleksije budu obilježena kao lijena ili nezainteresirana, dok zapravo imaju visok stupanj inteligencije. Rano prepoznavanje i reagiranje može pomoći u obrazovnom, psihološkom i emotivnom razvoju djeteta.

U liječenju se koriste edukativni materijali kojima se poboljšava čitanje te logopedska terapija. Ne postoje lijekovi kojima se može liječiti disleksija. Prije početka terapije će logoped procijeniti i dijagnosticirati stupanj poteškoće, a nakon toga započeti terapiju i dati vježbe za disleksiju.

Vježbe za disleksiju

Djeca s disleksijom bolje i lakše uče ako im je gradivo zanimljivo i zabavno te ako mu mogu pristupiti vizualnim putem. Među tehnikama su brojne igre, mozgalice, slagalice i razne dinamične metode učenja. Vizualizacija im pomaže da kompleksne zadatke pretvore u vizualan oblik koji mogu lakše razlučiti i razumjeti. Osim vizualnog osjetila, u vježbama za disleksiju bi bilo dobro da dijete koristi nekoliko osjetila odjednom.

Zadaci za disleksiju bi trebali uključivati vježbe orijentacije u prostoru i vremenu, memoriranje, vježbe logike, sljedova, slaganje nizova, slaganje dijelova u cjelinu i slično.

Vježbe za disleksiju uključivat će i vježbe čitanja i pisanja koje će biti individualno prilagođene djetetu.

Iako će stručnjak logoped i roditeljima zadati zadatke i vježbe za disleksiju koje trebaju raditi s djetetom, postoje one koje bi mogle pomoći u postizanju uspjeha i prevladavanju poteškoća:

• gimnastika i vježbe disanja
• učenje i čitanje jezikolomki
• izgovaranje samoglasnika i suglasnika, a kasnije i njihovo miješanje
• razvoj motoričkih vještina ruku kroz vježbe isprepletanja prstiju, dodirivanja suprotnih prstiju i slično
• korištenje pomagala poput loptice kod učenja – za svaki izgovoreni slog jednom treba pritisnuti lopticu
• čitanje na glas – kod ove vježbe za disleksiju je potrebno mnogo strpljenja
• crtanje s obje ruke istovremeno
• vježba manjka slova – napiše se riječ u kojoj nedostaje jedno ili dva slova, a dijete treba prepoznati o kojima se radi
• vježba prepoznavanja samoglasnika i suglasnika u tekstu – dajte djetetu jednostavan tekst u kojem treba pri čitanju prepoznati samoglasnike ili suglasnike i precrtati ih ili obojati
• pola riječi – vježba za disleksiju u kojoj jedan dio riječi napiše roditelj, a dijete je treba završiti
• čitanje – jednostavna vježba čitanja i praćenja iz dana u dan koliko dijete napreduje

Nadamo se da će vam ovi kratki savjeti pomoći.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad