Zbog previše obaveza, stresa i konstantnog žongliranja među obavezama nemamo luksuz posvetiti se jednoj po jednoj radnji, ali da bi prestali zaboravljati moramo usporiti...

Zbog previše obveza zaboravljamo najosnovnije stvari: gdje smo stavili ključeve, gdje je daljinski ili jesmo li ponijeli djetetu dudu u vrtić. No ako se ne možemo sjetiti jesmo li isključili peglu ili štednjak, to je zato što su te radnje automatske pa da bi ih zapamtili, trebali bismo reći naglas: Ok, isključila sam peglu. Tako ćete bolje pamtiti.

Većina ljudi zaboravlja zbog navika, automatiziranosti, a ne zbog bolesti.

Ako ste pod prevelikim stresom u posljednje vrijeme (a tko nije?) vjerojatno ćete primijetiti da lošije pamtite, a i da vam produktivnost i fokusiranost nisu na zavidnoj razini. U tome može pomoći vrijeme provedeno nasamo, šetnja, meditacija i slušanje glazbe. Važno je da pri tom imate pravi mir pa ako se doista želite resetirati, ostavite mobitel doma i šetajte ili meditirajte pola sata do sat potpuno posvećeni sami sebi.

– Sve aktivnosti uz koje se vaš mozak odmara pomažu pamćenju – ističe psiholog dr. McDaniel.

Također, i manjak sna može utjecati na pamćenje i zdravlje jer tijekom spavanja naš mozak organizira informacije, dokazala je Mary A. Carskadon, stručnjakinja za spavanje. Upravo tijekom sna mozak organizira informacije.

Sjetite se ključeva i imena

Zaboravljate li često ime osobe koju ste upoznali, izgovorite: Drago mi je Marko, ja sam Ana, kažu stručnjaci. Ponavljanjem imena potaknut ćete mozak na pamćenje. Također, ako ne znate gdje ste ostavili ključeve nakon što ste zaključali vrata, ponovite nakon te radnje – ključ mi je u prednjem dijelu torbice, npr.

Pinovi i rođendani

Ako često zaboravljate e-mail adrese, PIN-ove ili lozinke, imajte na umu da mozak nije ‘dizajniran’ da pamti takve podatke, kažu stručnjaci.

Takve informacije kratko ostaju u mozgu jer su mu dosadne. Automatiziranost i zamišljenost okidači su za zaboravnost, a najbolji saveznik mozga je grupiranje.

– Ako se ne potrudite zapamtiti PIN-ove ili lozinke, mozak to sam neće učiniti – napominje stručnjak za pamćenje Zaldy S. Tan. Takvoj ‘dosadnoj’ informaciji treba dodati nešto bitno što će vas potaknuti da se sjetite. Ako vam je prijatelju rođendan 10. veljače, zapamtite da je to četiri dana prije Valentinova. Zaboravite li zašto ste ušli u sobu, vizualizirajte što trebate prije no što krenete. Dodaje da predmetu koji trebate ‘prikvačite’ poznatu situaciju.

Sjetite li se ujutro da morate kupiti mlijeko kad se budete vraćali kući, pola minute zamišljajte kako ga pijete ili ga dodajte u kavu. I pritom si ponavljajte ‘sjeti se’ – pozitivna poštapalica djeluje bolje od ‘ne zaboravi’, prenose 24sata.

10 stvari koje najčešće zaboravljamo

• Uzvratiti propušten poziv
• Odgovoriti na e-mail
• Imena ljudi
• Čestitati rođendan
• Napuniti mobitel
• Zaliti cvijeće
• Uzeti isprintane papire
• Odgovoriti na poruku
• Uzeti ključ od stana
• Godišnjice braka ili veze
  

  Što još pomaže za bolje pamćenje?

• Redovito vježbanje
• Hrana poput brokule, lososa i špinata
• Princip ‘radi jednu po jednu stvar’ – previše toga odjednom ometa koncentracijiu.