"Imali ste izuzetno težak period, ali ste iz njega isplivali kao pobjednik i sad se osjećate jače nego ikad." Nije teško prepoznati se u ovoj rečenici, zar ne?

Barnumov efekat, poznat i kao Forerov efekat ili Barnum-Forer efekat, je fenomen u psihologiji koji se odnosi na pojavu da ljudi imaju sklonost da se identifikuju sa uopštenim tvrdnjama koje kao takve mogu biti tačne za veliki broj ljudi. Taj efekat djelimično objašnjava rasprostranjenost pseudonaučnih disciplina, poput astrologije, čitanja aure, proricanja i određenih testova ličnosti.

Izraz “Barnum efekat” skovao je 1956. godine američki psiholog Paul Meehl u svom eseju “Wanted – A Good Cookbook”.

Psiholog Bertram Forer je 1948. godine izveo eksperiment tražeći od svoja 39 studenta da popune test na osnovu koga će im napisati analize njihovih ličnosti. Kada su studenti, na skali od jedan do pet, ocijenili sa 4,3 vjerodostojnost dobijenih procjena, Forer je priznao da je svim studentima dao jedan identičan tekst koji je preuzeo iz astrološkog članka pronađenog u dnevnim novinama.

Ideja da se sakupe slični psihološki fenomeni u kombinaciji sa proučavanjem jezika koji koristimo dovela je do razvijanja tehnike “hladnog čitanja” (cold reading). Poznavalac tehnike hladnog čitanja može vrlo efikasno da manipuliše ljudima predstavljajući se kao vidovnjak, mentalista, prorok, astrolog, gatara ili čak kao neko ko može da razgovara sa dušama preminulih.

Tehnika se sastoji od kombinacije velikog broja trikova koje je kada se zajedno koriste vrlo teško prozreti, a od kojih su samo neki naša želja da prisustvujemo nečemu neobičnom, želja da dobijemo potvrdu i ohrabrenje, tendencija da vrlo opšte opise doživljavamo kao specifične opise naše ličnosti i situacije, tendencija da dvosmislene izjave tumačimo upravo onako kako nam odgovara, piše nationalgeographic.rs.

Jedna od interesantnih tehnika se bazira i na potcjenjivanju učestalosti statistički vrlo vjerovatnih situacija kao što su primjeri sa izjavama “Obožavate čokoladnu tortu”, “Negdje u kući imate kartonsku kutiju sa starim slikama”, “Imate ožiljak na desnom koljenu”, “Imate problem u komunikaciji sa roditeljima” itd.

Pseudonaučne analize ličnosti i proricanja kao što su astrologija, gledanje u dlan, kristalnu kuglu, karte i slično, iako ne uče eksplicitno tehnike hladnog čitanja koriste ih nesvjesno što je Forer i pokazao koristeći na svojim studentima astrološki članak iz dnevnih novina.

Prva stvar koja ide u korist Barnum efektu, jeste da su ljudi skloni da u samopercepciji ne budu sasvim objektivni, već se u izvjesnoj mjeri opažaju kao da jesu ono što bi željeli da budu. U tom kontekstu bi opšta izjava poput “Iskreni ste (osim kada…)” ili “Veoma ste uoprni (kada…)” bila nešto sa čim bi većina osoba mogla da se indetifikuje, jer time gradimo i učvršćujemo sliku sebe kao pozitivne osobe koja ima socijalno poželjne osobine.

Takođe, ljudi su skloni da vrlo selektivno primaju/biraju, tumače i pamte informacije, kako bi očuvali određenu sliku o sebi. Zamislimo osobu koja ima uvjerenje da je vrlo zabavna i inteligentna, i da ista ta osoba dobije povratnu informaciju u samo jednoj riječi, na primer kako je čudna. Ona će vrlo vjerovatno ovo interpretirati kao znak svoje posebnosti i lucidnosti, a ne kao nešto što je negativno konotirano.

Uz svu opštost koju Barnum efekat sam po sebi nosi, ovde se pravi još prostora da osoba u skladu sa svojim željama, preferencijama, vrijednosnim sistemom, dodatno reinterpretira povratnu informaciju, a onda kao takvu uglavi u svoj referentni okvir i prihvati je kao za nju tačnu.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad