U iščekivanju Uskrsa, Vaskrsa i Bajrama, dočekali smo i Pesah, veliki jevrejski praznik. Ramazan, Vaskršnji post i korizma traju istovremeno, a vjernici tri velike religije u Bosni i Hercegovini znaju da post nije samo uzdržavanje od tjelesnog.

Duhovna dimenzija posta, najznačajnija je. Primjenjujemo li vjerska pravila decidno -kako prema sebi, tako i prema drugima. Praznik slobode, proljeća, ili praznik beskvasnih hljebova-jednom riječju Pesah. Dočekala ga je i mala zajednica Jevreja Bosne i Hercegovine…

Katolicima je danas Veliki petak-najtužniji dan u hrišćanstvu, raspeće Isusa Hrista.

Pravoslavci obilježavaju Blagovijesti, praznik kao sjećanje na dan kada je Arhangel Gavrilo Bogodorici najavio da će biti blažena među ženama. Iako postoji vjerovanje da se do Vaskrsa ne veseli, Blagovijesti se uvijek proslavljaju sa mnogo živopisnih običaja. A u džamijama s akšam-namazom nastupa mubarek noć Lejletul-bedr, noć za koju muslimani vjeruju da pokazuje snagu u jedinstvu. Bogatstvo je u različitosti, kažu predstavnici svih vjera.

“Pa, mi smo na istom putu, na istom tragu, svako na svoj način…”, kaže Franjo Komarica, biskup banjalučki.

Vjera u Boga spaja, a ne razdvaja objašnjava.

“Šta to znači biti katolik, šta to znači biti pravoslavac, musliman, biti vjernik? U koga Boga vjeruješ? Možemo li mi više uraditi ako se pozivamo na Boga? Dakako da možemo, moramo. Ajmo pokazati da možemo, da nije vrag toliko moćan, koliko se pravi važan. Tako bih rekao i s tim završio”, kaže Komarica.

Katolička crkva ima dva oblika: post i nemrs, dane kada se uzima jedan obrok samo, ili dane kada se odriče mesa. Vaskršnji post u pravoslavlju, jedan je od četiri velika posta. Zove se i Sveta Četrdesetnica, traje do Lazarove subote. U ovom razdoblju od sedam nedjelja ne jede se mrsna hrana, često se posti na vodi, a ne obavlja se ni sveta tajna vjenčanja.

“Post sam po sebi nije cilj. To je snažno, moćno sredstvo kojim se trasira put u našem duhovnom životu. Ne možemo da isključimo fizičku stranu posta, iako je duhovna možda i pretežnija. Kako kaže Sveti Vasilije Veliki:” Uzalud je da ne jedemo meso, a jedemo ljude oko sebe”. Vrlo je važno da u tom periodu se borimo na poprištu svog srca, svoje duše, sa zlim pomislima, riječima, svakako i djelima…Ljubav prevazilazi sve granice religija, vjera, onako kako mi to u hrišćanskom duhu i propovijedamo. Naročito u vrijeme posta”, objašnjava Zoran Pajkanović, sveštenik banjalučke eparhije.

Slično kažu i u banjalučkom muftijstvu. Muslimani poste Ramazan trideset dana, iščekujući Bajram. Tokom za njih Svetog mjeseca, sjećaju se početka objave Kur'ana. Posti se do zalaska sunca, do iftara. Ramazanski post nije samo sustezanje od jela i pića nego pokušaj oplemenjivanja duše.

“Post u islamu nema smisla ako čovjek ružno govori, ružno se ponaša, vjerujem da je tako i u drugim religijama. Nadam se da će se i sljedećih godina više osjetiti dobrote, ljudskosti, humanosti, ljubavi, milosti, jednih prema drugima, posebno kada se post bude poklapao u našem gradu Banjaluci, državi BIH. Mi se kao vjernici trebamo malo više potruditi da se rezultati vjere, plodove vjere prenesemo i na ulicu”, dodaje Ajdin ef. Crnkić, banjalučko muftijstvo.

Više u prilogu Snežane Mitrović.