Kako izgleda demografija svijeta? Najnovije projekcije Ujedinjenih naroda sugeriraju da bi globalna populacija mogla porasti na oko 8,5 milijardi 2030. godine, 9,7 milijardi 2050. i 10,4 milijarde 2100. godine. To su navjerovatni podaci! Postoje čak dvije zemlje koje imaju po milijardu stanovnika i još uvijek su u tijesnoj utrci za prvo mjesto. Sa druge strane, postoje države, među kojima je i naša, koje se bore sa sve manjim brojem stanovinika, a procjene Ujedinjenih naroda nemaju pozitivna predviđanja za njih. N1 vam donosi grafiku sa posljednjim procjenama.

Od sredine 1900-ih godina, globalna populacija je pratila strmu uzlaznu putanju. Period obilježen značajnim porastom rađanja bio je demografski fenomen “Baby boom” i tada je broj stanovnika na Zemlji dosegao 2.5 milijardi. Manje od stotinu godina nakon toga, brojimo osam milijardi ljudi na planeti, a taj broj se i dalje povećava. Procjene kažu da bi do 2050. godine broj stanovnika trebao biti 9.7 milijardi.

Međutim, stanovništvo nije ravnomjerno raspoređeno. Kina već godinama ima više od milijardu stanovnika, a taj broj je bio kritičan toliko da su čak uveli politiku planiranja porodice kako bi smanjili brzinu rasta broja stanovnika. Ujedinjeni narodi su objavili procjenu da bi Indija ovog mjeseca trebala prestići Kinu po broju stanovnika i postati najmnogoljudnija zemlja na svijetu. Indija nikada nije imala strateško planiranje porodice.

Populacioni trendovi su prvenstveno oblikovani stopama fertiliteta u zemlji (prosečan broj rođenih po ženi tokom njenog života) i mortaliteta (ukupni broj umrlih svake godine). Međutim, drugi faktori kao što je međunarodna migracija određuju promjenu stanovništva u zemlji tokom vremena.

Organizacije kao što je UN Population Division oslanjaju se na različite izvore podataka kao što su popisi stanovništva, ankete i podaci o rođenju i smrti da bi izračunali procjene stanovništva.

Također, ovih dana Kina je jedna od zemalja koja ima najbrže starenje stanovništva. Do 2040. godine očekuje se da će 28% stanovništva ove zemlje biti starije od 60 godina. Nasuprot tome, indijska populacija je relativno mlada – polovina njene populacije je mlađa od 30 godina, a samo osmina je starija od 60 godina.

Iako je veći dio ovog rasta koncentrisan u Kini i Indiji, istraživači očekuju da će se sljedeći val rasta dogoditi u Africi. Od 2019. godine, na primjer, prosječna žena u Nigeru ima više od šestoro djece u svom životu.

Ovaj dramatičan rast uglavnom je potaknut povećanjem broja ljudi koji su preživjeli reproduktivnu dob, postepenim povećanjem ljudskog životnog vijeka, sve većom urbanizacijom i ubrzanom migracijom. Velike promjene u stopi fertiliteta pratile su ovaj rast. Ovi trendovi će imati dalekosežne implikacije za generacije koje dolaze, kaže UN.

Države kojima opada broj stanovnika

Na suprotnom kraju ovog spektra nalaze se brojne zemlje za koje se čini da se "smanjuju" iz perspektive stanovništva. Da bismo malo rasvijetlili ovaj pomalo iznenađujući trend, vizualizirali smo prvih 10 zemalja prema padu stanovništva.

Grafika rangira zemlje prema stopi pada stanovništva, na osnovu predviđene stope promjene između 2020. i 2050. godine koristeći podatke Ujedinjenih naroda. Nažalost, Bosna i Hercegodina je jedna od njih.

Većina ovih zemalja se nalazi u istočnoj Evropi ili blizu nje. Na ovom spisku, samo je Japan sa drugog kontinenta.

Koji su razlozi ovakvih brojeva?

Prvo pitanje je stopa nataliteta, koja je, prema Petersonovom institutu za međunarodnu ekonomiju (PIIE), opala od raspada Sovjetskog Saveza. Širom regiona, prosječan broj djece po ženi pao je sa 2,1 u 1988. na 1,2 do 1998. godine.

Stope nataliteta su se od tada neznatno oporavile, ali nisu dovoljne da nadoknade smrtnost i emigraciju, što se odnosi na građane koji napuštaju svoju zemlju da žive negdje drugo.

Istočna Evropa je doživjela nekoliko talasa emigracije nakon proširenja granica Evropske unije 2004. i 2007. PIIE izvještava da je do 2016. godine 6,3 miliona istočnih Evropljana živjelo u drugim državama EU.

Očekuje se da će se stanovništvo 61 zemlje ili područja u svijetu smanjiti do 2050. godine, od čega bi 26 zemalja moglo doživjeti smanjenje od najmanje deset posto. Očekuje se da će nekoliko zemalja do 2050. godine doživjeti pad stanovništva za više od 15 posto, uključujući Bosnu i Hercegovinu, Bugarsku, Hrvatsku, Mađarsku, Japan, Latviju, Litvaniju, Republiku Moldaviju, Rumuniju, Srbiju i Ukrajinu.

Stanovništvo Bosne i Hercegovine

Plodnost je u svim evropskim zemljama sada ispod nivoa potrebnog za potpunu zamjenu stanovništva na duži rok (oko 2,1 dijete po ženi), a u većini slučajeva fertilitet je ispod nivoa zamjene već nekoliko decenija.

Naša zemlja spada u kategoriju zemalja sa katastrofalnim brojkama i procjene kažu da se Bosna i Hercegovina suočava sa dramatičnim padom stanovništva i ako se trenutni trendovi nastave: za manje od 50 godina, u zemlji će živjeti nešto više od milion i po ljudi. Navodi se u analizi koju je objavio Populacioni fond UN-a (UNFPA). 

Najveći porast stanovništva Bosne i Hercegovine zabilježen je 1962. godine sa 1,97%, a najveći pad broja stanovništva naše države bio je 1993. godine i iznosio je -3,65%. U istom periodu, ukupna populacija svih zemalja širom svijeta porasla je za 160,2 %.

Prosječna starost u Bosni i Hercegovini porasla je za 4,07 godina od 2012. do 2021. godine sa 39,23 na 43,30 godina (srednja vrijednost).

Worldmeters podaci koji su zasnovani na najnovijim procjenama Odjeljenja za stanovništvo Ujedinjenih naroda procijenili su da oko 49% stanovnika živi u većim gradovima zemlje. Ovaj trend urbanizacije opada, smanjujući se za -0,6 posto godišnje.

Rast stanovništva rezultat je nataliteta, mortaliteta i stope migracije. Broj stanovnika u Bosni i Hercegovini se smanjio za oko 42.300 stanovnika. Godine 2020. stopa smrtnosti je bila 14,1 na 1.000 ljudi ( 47.400 umrlih), a stopa nataliteta 8.6 na 1.000 ljudi (28.900 rođenih). Kao rezultat toga, oko 23.800 stanovnika migriralo je u druge zemlje, piše Worlddata.

U proteklih 10 godina, prosječan broj smrtnih slučajeva godišnje u Bosni i Hercegovini iznosio je 40.308. Broj rođenih iznosio je 31.108 godišnje.

Za Bosnu i Hercegovinu predviđaju da će se broj stanovnika smanjiti na 2,7 miliona u 2050. Stopa fertiliteta u Bosni i Hercegovini je znatno ispod stope zamjene stanovništva od 2,1 rođenja po ženi sa 1,26 rođenja po ženi.

Ukupna stopa fertiliteta (TFR) od 2,1 predstavlja plodnost na nivou "zamjene": prosječan broj djece po ženi potreban za svaku generaciju da se tačno zamijeni stanovništvo bez potrebe za međunarodnom imigracijom. Vrijednost ispod 2,1 će uzrokovati smanjenje domaće populacije, piše Worlddata.

Stanovništvo Bosne i Hercegovine je ekvivalentno 0,04% ukupne svjetske populacije i zauzima 135. mjesto na listi zemalja po broju stanovnika. Gustina naseljenosti u Bosni i Hercegovini je 64 po kilometru kvadratnom. Ukupna površina zemljišta je 51.129 kilometara kvadratnih.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad