Na zapadu joga je vježba: Na istoku predstavlja nešto mnogo veće

Lifestyle 04. apr 202312:02 0 komentara
Shutterstock/Ilustracija

Dok je joga postala savremeni stil života i wellness praksa na zapadu, ona je ipak više nego od stajanja na glavi. Njeni korijeni su drevni, duhovni i duboki. Prvobitno razvijena u hinduizmu, joga pruža put za postizanje višeg stanja svijesti i sjedinjenje "s božanskim".

Sanskritska riječ yoga doslovno se prevodi kao “upregati”, izvedena od korijena riječi yiuj što znači “pridružiti se”, “integrirati” ili “upregnuti”. Riječ joga se prvi put spominje u jednom od najstarijih tekstova poznatih čovječanstvu, Rig Vedi. Rig Veda je najstarija od Veda — drevni zbornik svetih pjesama, mantri i rituala koji su centralni za hinduističku religiju. Vjeruje se da su nastali između 1500. i 1200. godine prije Krista.

Božanstvo povezano s jogom je Šiva, hinduistički bog uništenja i regeneracije. Prema tradiciji, yogijsko znanje je otkriveno kao božanski dar od strane Šive rišijama — mudracima ili „ljudima vizije“ posvećenim duhovnom životu koji bi tokom svojih meditacija primali vizije ili čuli mantre i istine koje drugi nisu mogli. U Indiji su rišiji odavali najveće poštovanje, a njihove su riječi bile više cijenjene čak i od najkraljevskih vođa društva.

Jogu su rafinirali i razvili rišiji, piše BigThink, a oni su svoje prakse joge i vjerovanja dokumentirali u Upanišadama, ogromnom dijelu djela koje sadrži više od 200 svetih spisa, za koje se vjeruje da su sastavljeni oko 500. godine prije Krista. Prenošena od strane rišija kroz vijekove od strane gurua shishya parampara, tradicije gurua-učenika, ova učenja su data ljudima kako bi im pomogli da shvate svoju inherentnu “božansku prirodu”.

Bhagavad Gita je cijenjeni hinduistički tekst koji se smatra dijelom Mahabharate, epske pjesme pod utjecajem Veda i zasnovane na njima. Naučnici datiraju njen sastav između 5. i 2. stoljeća prije Krista. U Bhagavad Giti postoje značajne reference na prakse i principe joge. U njoj se kaže: „Kada se um, uzdržan od materijalnih aktivnosti, umiri praktikovanjem joge, tada je jogi u stanju da posmatra dušu kroz pročišćeni um i raduje se unutrašnjoj radosti.“

Primarni putevi joge

Postoje četiri primarna puta kroz koje se joga izražava: Karma joga (joga akcije), Bhakti yoga (joga predanosti), Jñāna yoga (joga znanja) i Rāja yoga (joga kontrole uma).

Karma joga naglašava nesebično služenje i ispunjavanje nečijih dužnosti: sublimira ego, pročišćava srce i kultiviše jedinstvo. Koriste se fizičke aktivnosti poput kuhanja, čišćenja i podučavanja.

Shutterstock/Ilustracija

Bhakti joga uključuje emocionalni aspekt uma kroz predanost božanskom, razvijajući poniznost i predanje. Metode uključuju molitvu, pokajanje i učešće u ritualima.

Jñāna joga se fokusira na samoispitivanje kroz intelektualno ispitivanje, refleksiju i meditaciju o prirodi istine.

Rāja joga koristi tehnike poput Hatha joge, čišćenja, vježbi disanja i meditacije za kontrolu tijela, uma i osjetila. Njen naglasak na fizičkom tijelu i korištenje specifičnih tehnika za postizanje određenih rezultata zasnovani su na razumijevanju fiziologije tijela i učinaka praksi na tijelo i um.

Hatha joga: Ono što zapadnjaci zovu “joga”

Rišiji su shvatili da slabo tijelo ne može mirno sjediti duži vremenski period, pa kako bi pripremili tijelo i um za praksu meditacije, rišiji su razvili pripremnu praksu zvanu Hatha joga. Ovo je vrsta joge koju mnogi Sjevernoamerikanci praktikuju kao dio svog režima fizičke kondicije.

Doslovno sanskritsko značenje riječi Hatha je “sila” ili “napor”. Popularno hinduističko tumačenje hathe je da se odnosi na ujedinjenje suprotstavljenih energija sunca (ha) i mjeseca (tha) unutar tijela, što dovodi do ravnoteže i harmonije. U tom smislu, Hatha joga se može posmatrati kao praksa koja koristi fizičku silu ili napor da dovede do transformacije u tijelu i umu, zbog čega vježbanje Hatha joge zahtijeva fokus i koncentraciju. Majstor joge Swāmi Satchidānanda je rekao: “Smirivanje uma je joga. Ne samo da stoji na glavi.”

Kada su jogu prvi put predstavili Zapadu učitelji kao što su Swāmi Rama Tirtha i Paramhansa Yogānanda, oni su stavili veliki naglasak na duhovne aspekte prakse, podučavajući kompletan sistem joge i njenu filozofiju. Ali s vremenom je hatha joga postala dominantna, ali se s njom nije prenosilo mnogo duhovnog obrazovanja.

Sama fizička praksa je nepotpuna. Za najefikasnije praktikovanje joge ključno je razumijevanje njene filozofije. Filozofija joge se bavi odnosom uma prema duhovnom rastu.

Duhovni značaj

U suštini, joga je duhovna praksa koja ima za cilj da pomogne u pročišćenju i pripremi tijela i uma da prvo prepoznaju svoj atman („dušu“) u sebi, a zatim ga ujedine s Brahmanom ili božanskim. Hinduistička filozofija gleda na ovo postizanje sjedinjenja s božanskim kao na krajnji cilj ljudskog postojanja, a naziva se “Moksha” ili “Mukti”. Za ovo postignuće se kaže da je oslobođenje ili oslobađanje od ciklusa rođenja, smrti i ponovnog rađanja (samsara).

Atman je sanskritska riječ za “sebe” i “dah”. Odnosi se na hinduistički koncept duše — univerzalnog sopstva ili vječne ličnosti.

Joga može biti moćno oruđe za duhovni rast i prosvjetljenje kada se prakticira s namjerom i svjesnošću, ujedinjujući um, tijelo i duh. Kao i svako duhovno putovanje, joga je duboko lično putovanje. Individualni stil i njegove prednosti mogu se razlikovati od osobe do osobe, ali razumijevanje filozofije oko ove prakse je ključno za ubiranje namjeravanih koristi od ove prakse.

Kao što kaže u Bhagavad Giti, Poglavlje 6, 3. stih: “Za onoga ko je osvojio um, um je najbolji prijatelj; ali za onoga ko to nije uspio, njegov um će ostati najveći neprijatelj. Joga je putovanje sebe, kroz sebe, do sebe.”

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!