Nivo kofeina u vašoj krvi može utjecati na količinu tjelesne masnoće u tijelu, što je faktor koji zauzvrat može odrediti vaš rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 i kardiovaskularnih bolesti.

To su nalazi nove studije koja je pomoću genetskih markera uspostavila vezu između nivoa kofeina, indeksa tjelesne mase (BMI) i rizika od dijabetesa tipa 2.

Istraživački tim s Instituta Karolinska u Švedskoj, Sveučilišta u Bristolu i Imperial Collegea u Londonu kaže da bi se bezkalorična pića koja sadrže kofein mogla istražiti kao potencijalno sredstvo za smanjenje razine tjelesne masti.

“Genetski predviđene veće koncentracije kofeina u plazmi povezane su s nižim BMI-om i ukupnom masom tjelesne masti”, pišu istraživači u svom objavljenom radu.

Dodaju da su genetski predviđene veće koncentracije kofeina u plazmi povezane s nižim rizikom od dijabetesa tipa 2. Procijenjeno je da je približno polovica učinka kofeina na rizik od dijabetesa tipa 2 posredovana smanjenjem BMI.

Studija je uključivala podatke od nešto manje od 10.000 ljudi prikupljene iz postojećih genetskih baza podataka, usredotočujući se na varijacije u ili blizu specifičnih gena za koje se zna da su povezani s brzinom razgradnje kofeina. Općenito, oni s varijacijama koje utječu na gene – naime CIP1A2 i gen koji ga regulira, nazvan AHR – imaju tendenciju sporije razgraditi kofein, dopuštajući mu da duže ostane u krvi. Međutim, oni također općenito piju manje kofeina.

Pristup nazvan Mendelska randomizacija korišten je za utvrđivanje vjerovatnih uzročnih odnosa između prisutnosti varijacija, bolesti poput dijabetesa, tjelesne mase i faktora načina života.

Iako je postojala značajna povezanost između nivoa kofeina, BMI-a i rizika od dijabetesa tipa 2, nije se pojavila povezanost između nivoa kofeina u krvi i kardiovaskularnih bolesti uključujući fibrilaciju atrija, zatajenje srca i moždani udar. Prethodne studije povezale su umjerena i relativna povećanja konzumacije kofeina s boljim zdravljem srca i nižim indeksom tjelesne mase, a novo istraživanje dodaje više detalja onome što već znamo o učincima kafe na tijelo.

Također je važno zapamtiti da nisu svi učinci kofeina na tijelo pozitivni, što znači da se dobrobiti njegove konzumacije moraju uzeti u obzir. Najnovija studija važan je korak u procjeni idealne količine kofeina.

“Mala, kratkoročna ispitivanja pokazala su da unos kofeina dovodi do smanjenja težine i masnog tkiva, ali dugoročni učinci unosa kofeina nisu poznati”, pišu istraživači.

Tim smatra da bi se ovdje prikazana veza mogla svoditi na način na koji kofein povećava termogenezu (proizvodnju topline) i oksidaciju masti (pretvaranje masti u energiju) u tijelu, a oboje igraju važnu ulogu u cjelokupnom metabolizmu.

Međutim, bit će potrebno više istraživanja kako bi se potvrdili uzrok i posljedica. Iako je ova studija uključivala velik uzorak, Mendelova randomizacija nije nepogrešiva, te je još uvijek moguće da su u igri i drugi čimbenici koji nisu uzeti u obzir u ovoj studiji.

“S obzirom na opsežan unos kofeina u cijelom svijetu, čak i njegovi mali metabolički učinci mogu imati važne zdravstvene implikacije”, pišu istraživači.

Istraživanje je objavljeno u časopisu BMJ Medicine.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad