Zadnjih godina istraživanja pokazuju pad učestalosti spolnih odnosa u zapadnom svijetu. Rastući individualizam i invazija elektronskih naprava nude se kao centralni faktori ovog trenda.

Pandemija covida-19 jako je uticala na seksualni život stanovništva. Inostrana  istraživanja promjena u seksualnosti u periodu prvog zaustavljanja javnog života  u proljeće prošle godine pokazuju, da se spolna aktivnost stanovništva u prosjeku smanjila.

Za ovogodišnju zimu, dakle za takozvani drugi lockdown, podaci još uvijek nisu dostupni. Zatvaranje lokala i zabrana druženja izvan domaćinstava najviše je pogodila slobodne, koji su najednom ostali bez značajnih načina za upoznavanje i provođenja vremena s potencijalnim partnerima. Kod onih u partnerskim vezama, učestalo provođenje zajedničkog vremena različito se odrazilo na seksualnost, a i u tom slučaju je kod mnogih stres promijenjenih životnih okolnosti uzrokovao pad želje za seksualnost.

Vrijeme korone je na neki način samo ojačao trend smanjene učestalosti spolnih odnosa, a koji se već godinama navodi u istraživanjima zapadnog svijeta. U ljeto prošle godine je recimo jako odzvanjalo  istraživanje u stručnoj medicinskoj reviji JAMA, koja je izvještavala o povećanju udjela spolno neaktivnih mladih odraslih, prije svega muškaraca, u SAD. Između 2000. i 2018. godine se udio mladih muškaraca između 18. i 24. godine, koji u zadnjoj godini nisu imali spolnih odnosa, povećao sa 19 na 31 procenat.

Među ženama te starosne grupe bila je zapažena manja promjena – udio spolno neaktivnih u zadnjoj godini se povećao sa 15 na 19 procenata. Opadanje seksualne aktivnosti bilo je vidljivo i u starosnoj grupi od 24 do 35 godina.

“Sve je više dokaza o smanjivanju spolne aktivnosti u zapadnim državama, a posebno u prošla dva desetljeća”, zapisala je u propratnom  komentaru  psihologinja sa Univerziteta u San Diegu  dr. Jean Twenge. O glavnim uzrocima ovog trenda postoji više teorija, a vrlo vjerovatno se radi o kombinaciji brojnih faktora savremenog svijeta.

Što se tiče opadanja spolne aktivnosti kod mladih, jedan od tih faktora je prema njenom mišljenju odgađanje odrastanja. “Današnji omladina kasnije počne voziti auto, manje konzumira alkohol, rijetko izlaze iz kuće bez roditelja, rjeđe zarađuju svoj novac od njihovih vršnjaka prošlih desetljeća”. Većina “odraslih” aktivnosti, gdje spada i seksualnost, premješta se u kasniju starosnu dob.  “Odrasle aktivnosti međusobno se dopunjavaju. Teže je ići na sastanke i biti spolno aktivan ukoliko niste ekonomski nezavisni od svojih roditelja”.

Međutim, to ne objašnjava zapažanje da se učestalost seksa također smanjuje i kod starijih osoba koje su već postale nezavisne od svojih roditelja. Tu je dr. Twenge ponudila objašnjenje za koje se već mnogo godina zalaže i o kojem je napisala više knjiga – uticaj interneta i digitalnih tehnologija. Vrijeme koje provodimo pred ekranima povećalo se na račun druženja uživo.

“Uz stalnu dostupnost zabavnih sadržaja i iskušenju za korištenje pametnih telefona i društvenih medija, seksualna aktivnost možda nije tako privlačna kao što je nekad bila. Jednostavno rečeno, danas postoji mnogo više izbora za kasnonoćne aktivnosti nego što je nekada bilo i manje mogućnosti za seks ako su oba partnera zauzeta društvenim mrežama, igranjem računarskih igara ili gledanjem filmova i serija”.

Pri tome, kako je upozorila i sama dr. Twenge, moramo imati na umu da je uticaj različitih promjena u društvu praktično nemoguće sa sigurnošću povezati sa padom seksualne aktivnosti, budući da provođenje istraživanja pod kontroliranim uvjetima nije moguće. Tako možemo samo zaključiti da opisane promjene u društvu vremenski koincidiraju ili su uzročno povezane, što je sa sigurnošću teško tvrditi.

U zapadnom svijetu manje seksa

Američko istraživanje nije izolirano. “Činjenica je da istraživanja ne samo kod mladih ljudi nego i kod svih ukazuju na smanjenu učestalost seksualnih odnosa”, rekao je sociolog dr. Ivan Bernik, profesor emeritus Fakulteta društvenih nauka i starosna istraživanja seksualnih navika stanovništva. “To također pokazuju i istraživanja u Njemačkoj,  Velikoj Britaniji, Finskoj  …”

Ali zašto u visoko seksualizovanoj kulturi kao što je naša, gdje se seks vije sa ekrana i plakata i prati nas na svakom koraku, kopni interes za seksualnost? “Jedno od mogućih objašnjenja je da su ljudi jednostavno zasićeni seksualnošću”.

Još jedan važan aspekt je promjena odnosa među spolovima. Sa emancipacijom seksualnost postaje više demokratična i ravnopravna. “Seksualnost je postala stvar dogovora, pregovora, oba partnera moraju se složiti. Organizovanje seksualnosti postalo je komplikovanije nego što je nekad bilo”.

Također se slaže da seksualnost u ovo doba jednostavno ima više konkurencije u drugim aktivnostima. “Danas živimo u društvu doživljaja. U slobodno vrijeme pokušavamo doživjeti sve što je moguće, pretrpano je brojnim aktivnostima. Samo pogledajte brdo opreme koju ljudi uzimaju na odmor”.

“Ljudi stalno tražimo neke nove podražaje i seksualnost je u tom kontekstu postala manje važna. Kada razgovaram sa predstavnicima starijih generacija, često mi kažu da su se u mladosti seksali praktično svake noći, jer nije bilo šta drugo da se radi”.

Manje “prigodnog” seksa

S obzirom da je pad, kojeg pokazuju istraživanja, najizrazitiji u seksualnim odnosima izvan partnerskih odnosa, opštom padu njihove učestalosti zasigurno je doprinijela i promjena u zakonitosti partnerskih odnosa. Naime, promijenio se tip odnosa. Mnogo je lakše prekinuti partnerske veze nego što je to nekad bilo. Društvenog pritiska za održavanje veze po svaku cijenu nema više. Uspostavila se takozvana serijska monogamija.

“Partnerske veze često su kraće, vremenski ograničene, iako je na početku možda prisutna drugačija želja”, kaže Bernik. “Nekada su veze bile uglavnom dugotrajne, doživotne. To je dramatična promjena. Mladi već do 30 godina imaju iza sebe u prosjeku tri ozbiljna partnerstva”. Prilika za ”prigodan” seks je sve manje.

Kao što u knjizi Intimni životni stilovi studenata i studentica iz 2018. godine upozoravaju istraživači s Fakulteta društvenih nauka, isti trend pokazuju i uzastopna istraživanja seksualnog života njemačkih studenata, ukazujući da njihova seksualnost postaje ujedno sve više serijska i monogamna. Također je i u Njemačkoj takav “studentski seksualni život sve više “zarobljen” u uzastopnim partnerskim vezama, a sve manje seksualnih aktivnosti događa se u manje-više prolaznim i neobaveznim susretima”.

Istraživanje seksualnosti u Sloveniji

Za Sloveniju nemamo aktuelnih podataka koji bi nam mogli reći da li je trend smanjenja učestalosti seksualnih odnosa prisutan i u Sloveniji. Međutim, posljednjih godina pojavila su se tri veća istraživanja. Dr. Irena Klavs iz Nacionalnog instituta za javno zdravstvo je već 2017. godine završila drugo nacionalno istraživanje o seksualnosti, ali kako još nije uspjela objaviti podatke u nekoj od stručnih revija, još uvijek nije spremna to javno podijeliti.
U posljednjoj deceniji nastale su i dvije studije na mlađoj populaciji, koje su obavili istraživači sa Filozofskog fakulteta i Fakulteta društvenih nauka Univerziteta u Ljubljani. Prvo su proveli istraživanje o intimnim životnim stilovima studentica i studenata, koje su završili 2012. godine, a 2016. godine pitali su i srednjoškolce o njihovim stavovima i iskustvima u seksualnosti. Pitanje učestalosti seksualnih odnosa bilo je sadržano samo u istraživanju među studentima, ali zato što je bilo prvo te vrste, nije bilo moguće iznijeti zaključke o trendovima.

“Iz podataka koje imamo na raspolaganju bilo bi teško zaključiti da li su današnje generacije mladih manje seksualno aktivne”, rekla nam je sociologinja dr. Alenka Švab sa Fakulteta društvenih nauka, jedna od autorica istraživanja o studentskoj i srednjoškolskoj populaciji. “U poređenju sa starijim generacijama, svakako postoje kvalitativne razlike”.

Današnji mladi ljudi imaju znatno liberalnije stavove prema seksualnosti od prošlih generacija, imaju veću toleranciju i razumijevanje za različite seksualne manjine i različitu seksualnu praksu. Međutim, njihovo ponašanje ne prati taj trend. Štaviše, obrnuto.

“Većina seksualnosti događa se u kontekstu partnerskih odnosa”, rekla je Alenka Švab. Seksualnost je u odnosu na alkohol i drogu relativno niska, pokazuju naša istraživanja. “Možemo reći da reputacija mladih kao neodgovornih i nepromišljenih zasigurno nije istinita”. Stabiliziralo se i vrijeme prvog seksualnog odnosa, koja se u posljednjih nekoliko decenija stalno snižavala.

Izgubljena nevinost

Što se tiče trendova u seksualnosti mladih, u posljednjih nekoliko decenija mnogo se pažnje posvećivalo snižavanju prosječne starosti pri prvom seksualnom odnosu. “Ovaj pad počeo je 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća, prvo kod muškaraca, a nešto kasnije kod žena”, kaže dr. Ivan Bernik. Zadnja istraživanja pokazuju da se taj trend umirio. “Prosječna starost kod prvog seksualnog odnosa više ne opada i ostaje na “sigurnoj” strani”, konstatuje dr. Alenka Švab.

U studiji među srednjoškolcima u dobi između 16 i 17 godina, prosječna dob za prvi seksualni odnos bila je nešto ispod 16 godina kako kod djevojčica tako i kod dječaka, a oko polovina onih koji su sudjelovali nisu imali seksualni odnos. U istraživanju među studentima, kod kojih je udio onih koji još nisu imali seksualni odnos poprilično manji, prosječna starost kod prvog seksualnog odnosa bila je 17 godina za žene i 17,5 godina za muškarce.

“Nevinost i gubitak nevinosti su u našim istraživanjima prikazani kao vrlo važni, vrlo cijenjeni događaji”, rekla je dr. Alenka Švab. I u ovom slučaju ne radi se o tome da bi nevinost kao vrijednost imala veliki značaj u smislu društvenih normi. “Iz odgovora mladih ne proizilazi da se ovdje radi o povratku u tradicionalizam, nego da se radi prije svega na vrijednostima individualizma, brige o vlastitoj životnoj priči”.

U suštini danas djevojke manje podliježu društvenim pritiscima nego momci. “Kod razloga za prvi seksualni odnos je kod momaka još uvijek veoma prisutan pritisk da izgube nevinost, kako bi se s tim potvrdili u društvu.”

Mladi: liberalni u stavovima, suzdržani u ponašanju

Mladi postaju sve liberalniji u svojim stavovima, ali to se ne odražava u njihovom seksualnom životu. Da je situacija do neke mjere paradoksalna, priznaje i dr. Ivan Bernik. “U suštini, s obzirom da seksualni moral postaje sve labaviji, možemo očekivati veći promiskuitet, ali događa nam se suprotno. Sva istraživanja pokazuju da su mladi ljudi mnogo odgovorniji nego što su nekad bili”.

Ovdje se ne radi o konzervativnosti, već o povratku “tradicionalnim” vrijednostima, upozorila je dr. Alenka Švab. “Značaj današnjeg ponašanja drugačiji je od onog koji je bio prije 50 godina. Danas se radi o imperativu kvalitete partnerskog odnosa, traženju idealnog partnerskog odnosa”. Više se ne radi o potrazi za društvenim normama, već o ličnim vrijednostima i preferencama. “Iz odgovora mladih ne proizilazi da se radi o povratku u tradicionalizam, nego se govori prvenstveno o vrijednostima individualizma, brizi o vlastitoj životnoj priči”.

Čak se i među mladima uvažila takozvana serijska monogamija, zakletva na ozbiljne partnerske veze koje su vremenski ograničene. Jako se povećao značaj partnerskih odnosa. Sve više mladih ima svoj prvi seksualni odnos i kasnije seksualne odnose u okviru partnerske veze, kazao je dr. Bernik. “Rekao bih da je ovaj trend prije svega povezan s većom tolerancijom roditelja. Roditelji bolje prihvaćaju partnerske odnose svoje djece nego njihove seksualne odnose. Seksualnost mladih se nekako udomaćila”.

Ponekad su mladi to uglavnom radili protiv volje svojih roditelja, a danas mnogo češće nailaze na razumijevanje. “Zbog toga je i odgovornost mladih ljudi u ovoj oblasti veća nego što je nekad bila. Oni osjećaju da je seksualnost njihov izbor i sukladno tome osjećaju i odgovornost za donošenje pravih odluka”.

Kvalitet ispred količine

Da li se onda učestalost seksualnih odnosa smanjuje? Jesmo li svjedoci pada seksa? Dostupni podaci svakako pokazuju u tom pravcu. Naravno da je sasvim moguće, kao što je u pratećem intervjuu upozorio hrvatski seksolog dr. Aleksandar Štulhofer, da danas zbog liberalizacije društvenih normi o seksu govorimo lakše i iskrenije, a s tim možda i manje pretjerujemo kada nas istraživači pitaju o našim seksualnim podvizima.

Svakako smo postali zahtjevniji i izbirljiviji u našoj seksualnosti. Sve više nas nije briga u kakve seksualne prakse se upuštaju drugi, i uvijek nam je važnije u šta se sami upuštamo da se ne bi kasnije kajali.

“Što je seksualni moral labaviji, to se više povećava značaj ličnog izbora u seksualnosti. Sa ove tačke gledišta, možda je seksualnost postala zahtjevnija nego što je bila”, kaže dr. Ivan Bernik. Nekada su važni koraci bili jasno definisani – kada je vrijeme za prvi seksualni odnos, kada je vrijeme za udaju, u vezi je nekada trebalo ustrajati… Danas tih pravila više nema odnosno veoma labavo su definisana.

“Danas seksualnost od nas stalno zahtijeva razmišljanje i odlučivanje. Seksualnost i intimnost su postale svakodnevni plebiscit. Skoro svaki dan se moramo zapitati hoćemo li ostati sa našim trenutnim partnerom. Nemamo nikakvo vanjsko prisiljavanje, sami moramo donositi odluke i onda razmišljati o ispravnosti naših odluka, pri čemu cvjeta posao psihologa i seksualnih terapeuta”.