Volkswagen Golf I GTI je automobil koji je sredinom 1970-ih godina promijenio cijeli pogled na sportska vozila.
Možda nije bio prvi sportski kompakt u povijesti automobilizma, ali upravo se Golf smatra autom koji je takva vozila približio masi, a ujedno je prozvan i ocem hot-hatch segmenta.
Mnogi ljudi koji su nekada imali „jedinicu“ GTI svjedoče uzbudljivosti tijekom vožnje i prekrasno provedenim trenucima s njime, a velik broj bivših vlasnika čak i žali za prodajom svojih ljubimaca.
Kanađanin Derek Spratt jedan je od takvih vlasnika, ali 26 godina nakon prodaje, konačno si je ostvario želju ponovnog posjedovanja Golfa GTI ( na sjevernoameričkom kontinentu pod nazivom VW Rabbit GTI, ili samo VW GTI).
Naime, Spratt je bio jedan od prvih vlasnika GTI-a u Kanadi te je nakon pet godina zadovoljnog vlasništva odlučio „krenuti dalje“, ali tvrdi da mu je to bila jedna od najgorih odluka u životu.
Konačno, Spratt si je 2013. godine ponovno kupio „jedinicu“ GTI te počeo slagati prema njemu najsavršeniji primjerak do sada. Prva modifikacija bila je naravno motor.
Uz pomoć prijatelja ugradio je 2,1-litreni atmosferac s četiri cilindra koji razvija 220 konjskih snaga između 7000 i 7400 okretaja. No tolika snaga je samo s katalizatorom, a ako se on makne, GTI bi trebao imati poletnih 240 KS.
Kanađanin je i znatno olakšao čitav automobil, ali nije htio da bude previše sirov. U njega je ugradio prozore na struju, grijana sjedala i kamere za vožnju unazad, ali s obzirom na olakšanje, svejedno je za 113 kilograma lakši od klasičnog GTI-a.
Tako Spratt tvrdi da zbog male mase i relativno velike snage, ovaj Golf GTI može potegnuti do ‘stotke’ za samo pet sekundi.
Ovaj projekt savršen je primjer resto-moda (restauracije s modificiranjem), ali naravno sve to i poprilično košta.
Spratt je izjavio da je u sedam godina restauracije potrošio gotovo 140 tisuća dolara (oko 960 tisuća kuna). Iako je teško da će netko ponovno potrošiti toliko novaca na restauraciju svojeg Golfa, Kanađanin je svima omogućio detaljne izvještaje o vlastitome radu kako bi mnogi vlasnici ubuduće znali gdje i kako paziti na određene detalje. Na svoj projekt potrošio je 12.000 radnih sati.
Svaki detalj popraćen je u 180 videouradaka na njegovom YouTube kanalu ili u 122 stranice pismenog oblika.